Poslednjih šest godina, čitav niz genetskih istraživanja pokazao je da su se različite vrste ljudi u davnoj prošlosti često međusobno miješale. Ne samo da su se naši preci parili sa neandertalcima, već i sa trećom ljudskom vrstom - denisovancima.
Sljedeći put kada preležite grip, zahvalite našim precima koji su nekada davno "flertovali" sa neandertalcima. Prema novim studijama, miješanje između ljudi i neandertalaca dalo je našem organizmu ključne alatke za borbu protiv raznih oboljenja.
Miješanje se dešavalo dovoljno često da moderni ljudi od ovih izumrlih ljudskih vrsta naslijede do 2 odsto DNK.
Naučnici koji su radili na dvije odvojene studije, sada su dokazali i da su ove drevne romanse u mnogome doprinjele razvitku imunog sistema bez kojeg čovjek ne bi bio sposoban da se izbori sa infekcijama i bolestima.
"Mala grupa modernih ljudi koji su napustili Afriku nije nosila veliku genetsku raznolikost. Oni su se prilagođavali kroz mutacije, ali mješanje sa lokalnom populacijom donijelo im je ove adaptacije 'besplatno'", navodi Dženet Kelso, jedna od autorka studije.
Iako su ovi geni pomogli našim precima da prežive i izbore se sa bolestima, oni su odgovorni i za jednu nus pojavu - alergije.
Tri gena koje su naši preci naslijedili, dva od neandertalaca i jedan od denisovanca, omogućili su im da prežive bolesti ali su doveli do reakcije na bezopasne stvari kao što su polen, trave, korovi i slično.
(NN/Newsweek)