VAŠINGTON - Naučnici tvrde da je najraniji poznati slučaj bolesti koronarne arterije, krvne žile koja srce snabdijeva krvlju, otkriven kod 3.550 godina stare mumije egipatske princeze, koja je živjela između 1580. i 1550. godine prije Hrista, a umrla je u ranim 40-im.
Istraživanja koja su uključivala CT (skener) cijelog tijela, utvrdila su kako ovo nije jedinstven slučaj, jer su oko 45 posto od 43 druge mumije takođe pronađeni dokazi ateroskleroze, to jest nakupljanje plaka u arterijama.
Kako prenosi "Glas Amerike", rezultati upućuju na to da je ateroskleroza zadesila ljude prije mnogo vremena i da nije samo moderna bolest.
"O koronarnim arterijama ili srčanim bolestima mislimo kao o posljedici modernog načina života i to uglavnom zbog toga što je povećan njen postotak u zemljama u razvoju", objašnjava glavni istraživač dr Gregori Tomas sa Univerziteta u Kaliforniji.
Prema njegovim riječima, većina ateroskleroza u mumijama je bilo smješteno u velikim arterijama, uključujući abdominalnu aortu, ali je ateroskleroza takođe pronađena i u malim važnim arterijama.
Oko sedam odsto mumija imalo je prepreke u srčanim arterijama, što može uzrokovati srčani udar, a 14 odsto je imalo blokadu u arterijama koje vode u mozak, što može izazvati moždani udar.
Naučnici ističu da im proučavanje mumija nije pomoglo da utvrde tačan uzrok smrti, ali da je od koristi što drevni egipatski spisi opisuju simptome koji su u skladu sa srčanim bolovima u grudima.