Nauka

Pratite nas na Google news

I "vampiri" znaju za distancu kad se razbole

I "vampiri" znaju za distancu kad se razbole
Foto: Pixabay | I "vampiri" znaju za distancu kad se razbole
N.N.

Kad ih pogodi neka bolest, divlji vampirski slijepi miševi dobrovoljno se izoluju ili ih na to prisili njihova kolonija, čime se usporava brzina širenja bolesti, pokazala je nova terenska studija.

Ovo ponašanje je već ranije primijećeno kod slijepih miševa u laboratoriji, ali ovaj eksperiment je sada prvi put takvo ponašanje dokumentovao i u divljini.

Ovakve promjene u društvenom ponašanju mogu promijeniti način na koji se patogen širi kroz populaciju, a stope prenosa mogu se značajno smanjiti kad zdrave jedinke izbjegavaju bolesne.

Poznato je da se među nekim društvenim insektima nezdrave jedinke ili samoizoluju ili bivaju isključene iz zajednice, a i razne druge vrste pokazuju promjene u ponašanju kad se razbole, što rezultira povećanom letargijom i nižim stepenom društvenosti - što izaziva socijalno distanciranje i ne zahtijeva nikakvu akciju od drugih jedinki, piše Jutarnji list pozivajući se na Indipendent.

Kako bi vidjeli reakciju vampirskih slijepih miševa na bolest, američki istraživači u Belizeu uhvatili su 31 odraslu ženku iz grupe unutar šupljeg stabla i simulirali bolest tako što su polovini ulovljenih šišmiša ubrizgali endotoksine koji stimuliraju imunološki odgovor.

U međuvremenu je kontrolna grupa slijepih miševa u istoj koloniji primala injekcije fiziološkog rastvora.

Tokom sljedeća tri dana istraživači su pričvrstili senzore udaljenosti na slijepe miševe, pustili ih natrag u njihovo šuplje drvo i pratili promjene u interakciji među 16 "bolesnih" i 15 kontrolnih miševa u prirodnim uslovima.

U poređenju sa slijepim miševima u kontrolnoj grupi, "bolesni" su se povezali s manje jedinki iz grupe, provodili su manje vremena s drugima i bili su manje socijalno povezani sa zdravim jedinkama iz grupe, uzimajući u obzir i direktne i posredne veze.

Tokom šestosatnog razdoblja liječenja, "bolesni" slijepi miš u prosjeku se povezivao sa četiri druga šišmiša manje od kontrolnog šišmiša.

Kontrolni slijepi miš imao je u prosjeku 49 posto šanse za druženje sa svakim kontrolnim slijepim mišem, ali samo 35 odsto šanse za druženje sa svakim očigledno bolesnim slijepim mišem.

Tokom razdoblja liječenja, "bolesni" su proveli 25 manje minuta u druženju sa svakim partnerom.

Te su se razlike smanjile nakon razdoblja liječenja, te kad su slijepi miševi spavali ili se hranili izvan skloništa.

"Senzori na životinjama su nam pružili nevjerovatan novi uvid u to kako se društveno ponašanje tih slijepih miševa mijenjalo iz sata u sat, pa čak i iz minuta u minuta tokom dana i noći, čak i dok su skriveni u mraku šupljeg drveta", rekao je vodeći autor studije Simon Riperger sa državnog univerziteta Ohajo.

"Prešli smo s prikupljanja podataka svaki dan, na prikupljanje svakih nekoliko sekundi.“

Istraživanje je objavljeno u časopisu Bihejvioral ekolodži.

(Sputniknews.com)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije