Autori studije smatraju da će ateizam vjerojatnije prihvatiti ljudi koji već sami posjeduju funkcije koje inače pruža religija, dok će ljudi kojima nedostaju te funkcije vjerojatnije prihvatiti religiju.
Na britanskom univerzitetu u Rochesteru provedena je analiza 63 istraživanja, pri čemu je u njih 53 utvrđena "pouzdan negativan odnos između inteligencije i religioznosti".
Ova istraživanja uključuju cjeloživotnu analizu vjerovanja 1500 nadarenih učenika s kvocijentom inteligencije iznad 135 od 1921. godine do danas.
Prema studiji, čak i u ranoj dobi veća je vjerojatnost da će inteligentnija djeca zanemarivati religiju. Iako inteligentnija djeca ranije shvate koncept vjere, ranije i posumnjaju u njegovu istinitost, pa je manja vjerojatnost da će inteligentniji učenici prihvatiti ortodoksna uvjerenja i religiozne stavove. Čak i u starijoj dobi ispitanici su pokazali manji stepen vjere u Boga od prosječne populacije.
Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Personality and Social Psychology Review , a autori zaključuju kako inteligentniji ljudi provode više vremena školujući se, što im daje vještinu samoregulacije, a bolje plaćeni poslovi koje dobivaju daju im samouvjerenje i potiču njihovu samokontrolu.
Autori studije smatraju da će ateizam vjerojatnije prihvatiti ljudi koji već sami posjeduju funkcije koje inače pruža religija, dok će ljudi kojima nedostaju te funkcije vjerojatnije prihvatiti religiju.