Nauka

Kako je ljudski mozak postao tako veliki

Kako je ljudski mozak postao tako veliki
Foto: N.N. | Kako je ljudski mozak postao tako veliki
Hina

Ljudski mozak je nesrazmjerno velik. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo - zahtijeva petinu tjelesne energije.

Naučnike to dugo zbunjuje, dok se velika većina organizama razvija s malim mozgom, ili čak i bez njega, ljudi su odlučili djelimično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta.

Sada su napokon otkrili zašto je to tako.

Ljudski mozak, sugerišu naučnici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njenim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima. 

Škotski naučnici u časopisu Nature objavili su rad koji je dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije.

Oni misle da je u stvari suprotno.

"Naši rezultati su intrigantni jer sugerišu da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerovatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga", kazao je jedan od autora, Maurisio Gonzalez-Forero sa škotskog univerziteta St Andrews.

"Njegova veličina je vjerovatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je.

Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.

Ali 'hranjenje' tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže zavisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.

Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti faktori podstakli rast mozga ili su bili njihova posljedica.

Škotski naučnici su razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi uticaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.

Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uslovima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.

Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko saradnja i kompetitivnost utiču na razvoj mozga.

Zanimljivo, saradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu naučnici, vjerovatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.

"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", kazao je Gonzalez-Forero.

Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?

To je vjerovatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami. 

"Stoga, naša studija sugeriše da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", zaključio je Gonzalez-Forero.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije