Mozak slavog fizičara Alberta Ajnštajna po prvi će se put naći na izložbi za javnost. Riječ je o vrlo tankim dijelovima Ajnštajnovog mozga koji su nakon njegove smrti uzeti kako bi se otkrilo što ga je činilo toliko posebnim.
FiladefijskiMütter Museumi Istorijska medicinska knjižara prezentovali su javnosti 45 uzoraka unutar stakalaca te jedan pod mikroskopom.
Ajnštajnov je mozak maknut iz tijela tokom uobičajene obdukcije nakon njegove smrti 1955. godine. Njegovo je tijelo, prema posljednjoj želji, bilo kremirano, a pepeo je raspršen na nepoznatoj lokaciji. Patolog Tomas Harvi, koji je obavljao obdukciju, nije vratio mozak u tijelo tvrdivši da je Ajnštajnov sin dao dopuštenje da se mozak zadrži u naučne svrhe. No, Ajnštajnova je porodica to demantovala zbog čega je Harvey izgubio posao.
Međutim, Harvi je zadržao mozak i razrezao ga u 240 tankih dijelova koje je čuvao u svojoj kući. Nije objavio nikakva značajna otkrića tvrdeći kako nije uspio pronaći ništa posebno.
Svaki je dio mozga širok između 20 i 50 mikrona. Za usporedbu ljudska kosa je široka 100 mikrona.
Drugi su naučnici tokom vremena uspjeli otkriti posebnost Ajnštajnova mozga koji je imao 73 posto više glija ćelija od prosjeka. Glija ćelije omogućavaju homeostazu odnosno održavanje stalnih uslova u unutrašnjoj okolini ćelija te pružaju podršku i zaštitu neuronima. To znači da je Ajnštajnov mozak koristio više kalorija od mozga prosječne osobe.
Osim toga, otkriveno je kako je Ajnštajnov mozak bio 15 posto širi od prosjeka. Upravo u tom širem dijelu nalaze se centri odgovorni za matematičko razmišljanje i zamišljanje pokreta. Takođe, krvne su žile bile u boljem stanju nego što su trebale biti s obzirom na starost.
Dijelovi Ajnštajnova mozga Muzeju je donirala doktorica Lusi Rorke-Adam koja ih je dobila od doktora Alena Stajnberga, a kod njega su završili nakon što mu ih je dao Vilijam Erih, kolega Tomasa Harvija, nakon Harvijeve smrti 1967. godine.