Nauka

Korać: Nova otkrića o hrišćanima u Viminacijumu

Korać: Nova otkrića o hrišćanima u Viminacijumu
Foto: Tanjug Ilustracija | Korać: Nova otkrića o hrišćanima u Viminacijumu

Direktor Arheološkog instituta u Beogradu i šef projekta istraživanja Viminacijuma Miomir Korać izjavio je da je niz značajnih otkrića u toj rimskoj nekropoli donio dodatne informacije o najranijim zajednicama hrišćana na ovim prostorima.

U izjavi za Tanjug, Korać je naveo da je nađen grob odraslog muškarca vjerovatno iz prve polovine 3. vijeka, jer je nađen bronzani novac iskovan za vrijeme vladavine imperatora Karakale (211-217. g. n. e).

"Radi se o grobu slobodno ukopanog pokojnika. Nađen je na relativnoj dubini od 1,55m. Orijentisan je u pravcu zapad-istok. Dužina skeleta iznosi 1,73m, dužina desne butine je 47,5 cm. Pokojnik je sahranjen u opruženom položaju, desna ruka je savijena u laktu i položena na stomak, leva je opružena i položena pored tela. Glava je blago naslonjena na levi obraz. Kosti su dobro očuvane sa izuzetkom kosti u predelu grudnog koša gde nedostaju pojedini pršljenovi i rebra. Sobodno ukopan pokojnik u arheološkom žargonu znači da nije bio sahranjen unutar drvenog sanduka ili konstrukcije od opeke i kamena", rekao je Korać.

On je dodao da dok sam vid sahrane ni po čemu nije izdvajao ovaj grob od desetina sličnih koji se na nedjeljnom nivou istraže u Viminacijumu, predmeti položeni uz pokojnika govore potpuno drugačiju priču.

Prije svega se ovde misli na prsten otkriven na ruci pokojnika, koji je jedan od retkih predmeta iz pomenutog perioda, a da prikazuje nedvosmisleno ranohrišćanske simbole.

U predjelu pojasa otkrivena je pojasna kopča od bronze, a pored stopala šestar od bronze, kalem zlatne žice i predmet od gvožđa nepoznate namjene budući da je jako korodirao. Masivni prsten sa gemom je izrađen od srebra, a na glavi se nalazi ležište sa umetnutom gemom. Gema je dragi kamen tamnoplave boje i najvjerovatnije je alat. Kamen je ukrašen urezivanjem, i na njemu je predstavljeno sidro sa po jednom ribom sa obje strane.

Korać je podsjetio da je, iako bi danas malo kome prva asocijacija na lenger bila hrišćanstvo, u antici on bio jedan od simbola opšteprihvaćenih u proganjanoj, ilegalnoj i zatvorenoj zajednici najranijih pratilaca nove religije nastale na prostoru Bliskog istoka.

U takvim okolnostima je i spektar korišćenih simbola bio pozajmljen iz rimske svakodnevice i profane umjetnosti, i bio je poznat samo posvećenicima rane crkve. Tek nakon legalizacije hrišćanstva od strane Konstantina i Licinija, u upotrebu ulaze i danas prepoznatljivi simboli, kao naprimjer krst.

Korać ukazuje da su rani hrišćani sidro prihvatili kao simbol nade u spasenje, jer je on generalno u antici smatran za znak sigurnosti. Vjernici su polagali beskrajnu nadu i vjeru u Isusa Hrista, a sidro je metaforično to izražavalo, što je na više mjesta u Novom zavjetu i navedeno.

On podsjeća i na riječi Svetog Pavla u Poslanici Jevrejima: Da bismo u dvjema nepokolebljivim stvarima, u kojima je nemoguće da Bog prevari, imali moćnu utehu, mi koji smo pribjegli da se držimo nade koja je pred nama, nju imamo kao kotvu duše, čvrstu i pouzdanu...

"Najranije upotrebljavanje sidra kao hrišćanskog simbola potvrđeno je još krajem 1. veka u samom gradu Rimu, dok se tokom 2. i 3. veka sve učestalije koristi na epitafima u katakombama. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je sidro svojim oblikom, sa prečagom na vrhu, podsećalo vernike na krst na kome je Isus okončao svoj život. U ranom hrišćanstvu nije korišćen moderni simbol krsta, već upravo slovo T, slično sidru na viminacijumskom prstenu", rekao je Korać.

Dodao je i da je lenger bio i simbol mučeništva, imajući u vidu da je Sveti Kliment, četvrti papa, bio pogubljen za vrijeme vladavine cara Trajana tako što mu je oko vrata bilo zavezano sidro, nakon čega je bačen u more.

Kao što je već napomenuto, na prstenu iz Viminacijuma predstavljene su i dvije ribe. Riba je takođe jedan od najranijih, a svakako najvažniji simbol hrišćanstva. Popularnost upotrebe crteža ribe među vjernicima ima koren u akronimu formiranom kada se latinski naziv za ribu - ićthus, zapiše starogrčkim alfabetom, a ta slova su zatim čitana kao "Iesous Christos Theou Huios Soter", što znači "Isus Hrist, Božiji Sin, Spasitelj".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije