Nauka

Krila budućnosti - u kakvoj su vezi leptiri i bezbjednost

Krila budućnosti - u kakvoj su vezi leptiri i bezbjednost
Foto: Print Screen/RTS | Krila budućnosti - u kakvoj su vezi leptiri i bezbjednost
N.N.

Tim naučnika Instituta za fiziku u Beogradu napravio je "teslagram". To je zaštita koja se ugrađuje u kartice, novčanice, dokumenta i umjetnička djela, a riječ je o ljuspicama krila leptira koje je nemoguće kopirati. Mnogi već smatraju da je to najbolja zaštita na svijetu, a od 2015. godine je registrovana i zaštićena.

Krila leptira pokrivena su sa preko 200.000 ljuspica, a nijedan leptir nema ista krila. Ovaj podatak bio je dovoljan srpskim naučnicima da osmisle najbolji vid zaštite na svijetu. Struktura leptirovog krila složenija je od holograma i nemoguće ju je kopirati.

"Sa njihovih krila se skinu ljuspice, koje su u stvari onaj prah što vam ostane na prstima kada dodirnete krila leptira. Nakon toga smo sa jednom kompanijom razvili sistem za stavljanje tih ljuspica na kartice, papir, plastiku u postupku koji jako liči na štampu", objasnio je Dimitrije Stepanenko sa Instituta za fiziku u Beogradu.

Ovu ideju u Institutu za fiziku razvijaju od 2011. godine. Osmislili su i prototip čitača.

"Trenutno radimo na miniturizaciji samog čitača, da ga smanjimo da bude što manji i pristupačniji što većem broju ljudi. Tako da mogu da se štite umetnine, različite vrste luksuznih proizvoda koji su skloni tome da se falsifikuju. A nadamo se da ćemo u skorijoj budućnosti, kada budemo mogli da stavimo čitače na mobilne telefone, on praktično biti dostupan svima", dodala je Marija Mitrović Dankulov, rukovodilac Inovacionog centra na Institutu za fiziku.

Šira primjena ovakve bezbjednosne zaštite, nazvane "teslagram" -  tek se očekuje.

"Zaštitne brave, zaštita nekih stvari napravljenih od tkanine - to su neke stvari koje za početak možemo sami da isfinansiramo tu komercijalizaciju. Ovo radimo u saradnji sa Svetskom bankom, sa stručnjacima iz inostranstva koji nam pomažu. Ovo je jedna jako interesantna stvar. Bili smo jako blizu da ovo komercijalizujemo u Švajcarskoj, ali je počela pandemija i usporila ovaj proces. Ali ja sam vrlo optimističan da je ovo budućnost", smatra Aleksandar Bogojević, direktor Instituta za fiziku.

Cilj ove tehnologije nije zarada, kažu u Institutu, već razvoj nauke i uspješan primjer koji će pokrenuti i druge organizacije. Ističu da se ljuspice leptira koriste tek kada insekt ugine.

U Institutu za fiziku kažu da se sva rješenja kriju u prirodi, i da su oni samo posmatrali, istraživali i otkrili ono što je već vijekovima postojalo oko nas.

(RTS)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije