Za izumiranje australijskih ptica thunderbird koje liče na orla prije 40.000 godina ranije su okrivljeni pljačkaši i bolest kostiju, ali nova istraživanja otkrivaju da je izumiranje moglo biti posljedica nečeg daleko prizemnijeg, a to je da su jednostavno bili prespori da se prilagode klimatskim promjenama.
Velike kosti moćnih ptica iskopane u sjevernom planinskom lancu Flinders i u blizini Alice Springsa i donijele su nove uvide u njihove uzorke razmnožavanja koji su dugo trajali.
Studije mikrostrukture fosilnih nalaza koje su sproveli paleontolozi pokazuju da su se veličina i ciklus razmnožavanja postupno mijenjali tokom hiljadugodišnjih perioda. Ipak, nisu uspjeli držati korak sa svijetom oko sebe.
"Nažalost, ove nevjerovatne životinje su se suočavale sa sve većim izazovima klimatskih promjena kako je unutrašnjost Australije postajala toplija i sušna", kazala je prof. Anusuya Chinsamy-Turan sa južnoafričkog Univerziteta Cape Town.
"Njihova biologija razmnožavanja i veličina ne mogu se mjeriti s bržim ciklusom razmnožavanja modernih emua kako bi držali korak s ovim zahtjevnijim uslovima okoline", dodala je.
Profesorica Chinsamy-Turan rekla je da je određivanje vremena koje je pticama trebalo da dostignu veličinu i polnu zrelost ključno za razumijevanje njihovog evolucijskog uspjeha i konačnog neuspjeha da prežive uz ljude.
Najranija i najveća vrsta, Dromornis stirtoni, živjela je prije sedam miliona godina, bila je visoka tri metra i teška 600 kilograma. Takođe je bilo potrebno do 15 godina da potpuno naraste i postane polno zrela.
Najmanji i posljednji mihirung koji ne leti, Genyornis newtoni, živio je u kasnom pleistocenu kada je klima bila daleko sušna s većim sezonskim varijacijama i nepredvidivim sušama.
Uz tjelesnu masu od 240 kilograma, još uvijek je narastao šest puta više od emua, ali je dostigao odraslu dob brže od prvih ptica, vjerovatno u roku od jedne ili dvije godine, i počeo se razmnožavati ubrzo nakon toga.
Međutim, Genyornisu newtoni je bilo potrebno nekoliko dodatnih godina da potpuno naraste pa je njegovo napredovanje još uvijek bilo sporo u poređenju s većinom modernih ptica, koje dostižu veličinu odrasle ptice za godinu dana i mogu se razmnožavati u drugoj godini života.
Ipak, Genyornisu newtoni je bilo potrebno nekoliko dodatnih godina da potpuno naraste pa je njegovo napredovanje još uvijek bilo sporo u poređenju s većinom modernih ptica, koje dostižu veličinu odrasle ptice za godinu dana i mogu se razmnožavati u drugoj godini života.
Koautor rada, profesor Trevor Worthy sa Univerziteta Flinders, rekao je da su dromornitidi živjeli uz emue davno prije izumiranja.
"Oni su ustrajali zajedno kroz nekoliko velikih ekoloških i klimatskih poremećaja. Međutim, iako je Genyornis bio bolje prilagođen od svojih predaka i preživio je dva miliona godina kada su sušni uslovi bili norma, još uvijek je sporo rastao i sporo se razmnožavao u poređenju s emuom", kazao je.
Worthy je rekao da su različite strategije uzgoja dale emu ključnu prednost kada su im se putevi ukrstili s ljudima prije otprilike 50.000 godina, a mihirungi su izumrli u roku od 10.000 godina.
"Na kraju, mihirungi su izgubili evolucijsku utrku i cijeli red ptica je izgubljen iz Australije i svijeta", rekao je.
Ranije ove godine, istraživači su otkrili da su fragmenti ljuske pronađeni širom kontinenta s jedinstvenim uzorcima spaljivanja implicirali da su ljudi napadali gnijezda ptica i krali njihova divovska jaja za hranu.
Fosilno otkriće naučnika iz Flindersa sjeveroistočno od Adelaidea 2021. godine takođe je otkrilo infekcije kostiju koje su Genyornisu otežale pronalazak hrane i vode, piše The Guardian.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.