Istraživači su rekonstruisali najstarije poznate genome kuge i po prvi put pokazali da su rani oblici kuge izazivali smrtonosne epidemije mnogo prije nego što je Crna smrt pokosila skoro polovinu stanovništva Evrope.
Kuga se obično povezuje sa pacovima, prenaseljenim srednjovekovnim gradovima i epidemijama koje su harale Evropom tokom i nakon srednjeg vijeka, saopštio je Univerzitet u Kembridžu.
Međutim, nova studija objavljena u žurnalu Nature pokazuje da je ova bolest bila smrtonosna još prije 5.500 godina, kada je ubijala ljude u malim, mobilnim zajednicama lovaca-sakupljača – davno prije nego što su razvoj poljoprivrede i gradova stvorili uslove koji se obično povezuju sa epidemijama kuge.
Međunarodna grupa istraživača analizirala je drevnu DNK iz ljudskih ostataka pronađenih na četiri groblja lovaca-sakupljača u regionu Bajkalskog jezera u istočnom Sibiru.
Koristeći napredne tehnike sekvenciranja DNK, istraživači su rekonstruisali drevne bakterijske genome sačuvane u zubima, otkrivajući do sada nepoznate rane sojeve kuge.
"Na osnovu DNK kuge, genetske srodnosti žrtava, arheološke analize i datiranja pomoću radioaktivnog ugljenika, izgradili smo zaista jasnu i potpunu sliku o tome šta se dešavalo tokom ovih epidemija", rekao je dr Ruerid Maklaud, koji je sproveo istraživanje na univerzitetima u Kembridžu i Oksfordu i koji je prvi autor studije.
Studija kombinuje genetske i arheološke dokaze sa datiranjem radioaktivnim ugljenikom kako bi rekonstruisala kako su se epidemije širile unutar praistorijskih grupa.
"Pitanje da li su najraniji oblici kuge bili blagi ili virulentni bilo je predmet rasprave, ali naši nalazi pokazuju da su ovi drevni sojevi već tada bili izuzetno smrtonosni", rekao je profesor Eske Vilerslev sa Odjeljenja za genetiku Univerziteta u Kembridžu i Univerziteta u Kopenhagenu, koji je rukovodio istraživanjem.
DNK bakterije Yersinia pestis – uzročnika kuge – otkrivena je kod 40 odsto ispitanih jedinki (18 od 46).
To je veći procenat od onog koji se bilježi u nekim srednjovekovnim masovnim grobnicama žrtava kuge.
Prethodne studije su pokazale da su ranim sojevima bakterije Yersinia pestis nedostajale neke genetske karakteristike koje su kasnije omogućile bubonskoj kugi da se efikasno širi preko buva i glodara kao domaćina.
To je navelo mnoge istraživače na zaključak da je malo vjerovatno da su najraniji oblici kuge izazivali velike epidemije.
Međutim, nova studija osporava tu pretpostavku, prenosi Telegraf.rs.
Profil smrtnosti na dva najveća groblja pokazuje izuzetno visok broj djece i mlađih tinejdžera među mrtvima – što je decenijama zbunjivalo arheologe koji su radili na ovim lokalitetima.
"Neobično visok broj djece i kratak vremenski period bili su prava enigma koju pokušavamo da riješimo još od devedesetih godina prošlog vijeka. Otkriće da je uzrok bila kuga je izvanredno, ali ima savršenog smisla", rekao je arheolog Andžej Veber sa Univerziteta Alberta, glavni istraživač Arheološkog projekta Bajkal.