LONDON - Ljudi su pravili i jeli sir još prije više od 7.500 godina, rezultat je nedavnog istraživanja koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Bristolu.
Koristeći posebne hemijske analize, oni su ustanovili da je sir počeo da se pravi na sjeveru Evrope u šestom milenijumu prije nove ere.
Prvi nesumnjivi dokazi da su praistorijski ljudi znali da prave sir dobijeni su analizom masnih kiselina iz neglaziranih keramičkih posuda u obliku cjediljki, pronađenih na arheološkim nalazištima u oblasti Kujavija, u centralnoj Poljskoj.
Britanski naučnici su, sa američkim i poljskim kolegama, uspjeli da dokažu da su ove rudimentarne keramičke cjediljke, koje jako podsjećaju na moderne posude za sir, služile za proizvodnju sira.
Naučnici su i ranije pronalazili taloge mlijeka u posudama pronađenih u iskopinama drevnih naseobina - u sjeverozapadnoj Anatoliji (8.000 godina) i Libiji (7.000 godina), ali dosad nisu bili sigurni da je to mlijeko bilo korišćeno za proizvodnju mliječnih proizvoda.
"Ove drevne masne kiseline sačuvane u arheološkim keramičkim posudama pružaju nam nevjerovatan uvid u ishranu i tehnologiju proizvodnje hrane praistorijskih ljudi", kazao je vođa istraživanja Ričard Everšed.
Prerada mlijeka, a posebno proizvodnja sira, bila je veoma značajna za rana poljoprivredna društva jer im je omogućavala da sačuvaju mlijeko od propadanja.
"Tako dobijene proizvode su lakše mogli da transportuju. Proizvodnja sira im je, takođe, omogućavala da dobiju proizvod sa manjim sadržajem laktoze, što je bilo veoma važno za ljude tog vremena, s obzirom da oni još nisu bili razvili toleranciju na laktozu", kazala je Melani Salk, koautor studije objavljene u časopisu "Priroda" (Nature).
Ona je objasnila da je proizvodnja sira prilično efikasan način da se iskoriste nutriciona svojstva sira, a da se pritom izbjegnu sve neprijatne posljedice koje laktoza može da izazove, poput grčeva i dijareje.