Mars je najvjerovatnije ostao bez kiseonika zbog gubitka magnetnog polja.
Naučnici NASA-inog JPL Curiosity tima koristili su laser za "pucanje" u stijene Gale kratera na Marsu, te su u njima otkrili manganov oksid, koji se može formirati samo uz pomoć kiseonika.
Takvi minerali na Zemlji ukazuju na razdoblje u kojem je naša atmosfera postala bogata kiseonikom, za šta su najviše odgovorni mikrobi.
Ali kako na Marsu za sada još nije otkriven nikakav mikrobiološki život iz prošlosti ili sadašnjosti crvene planete, naučnici se pitaju kako se tamo pojavio manganov oksid, pa su došli do nove teorije.
U jednom trenutku svoje davne prošlosti Mars je posjedovao vodu i zaštitno magnetno polje poput Zemlje. Gubitkom magnetnog polja zračenje je joniziralo vodu razdvojivši je na vodonik i kiseonik. Većinu kiseonika su apsorbovale Marsove crvene stijene koje su boju dobile upravo od "hrđe", odnosno željeznog oksida.
Ovi podaci će vjerovatno razočarati sve koji se nadaju otkriću vanzemaljaca na Marsu, odnosno one koji su vjerovali u to da je planetarni kiseonik dokaz života, ali valja naglasiti da je JPL-ova teorija samo teorija, koju će biti jako teško dokazati, mada kažu da je za sada najbolja.
Možda je pobije Curiosity kada na Marsu pronađe neku bubu.
(NN, vidi.hr)