Nauka

Moralne dileme oko kloniranja ljudskog embriona

Moralne dileme oko kloniranja ljudskog embriona
Moralne dileme oko kloniranja ljudskog embriona
Radio Slobodna Evropa

Američki naučnici su izgleda uspjeli da kloniraju ljudski embrion, što je dostignuće koje bi moglo da pomogne u liječenju brojnih bolesti i oštećenja korišćenjem matičnih ćelija.

Ali je istraživanje koje je zasnovano na sličnim tehnikama koje su korišćene 1996. kada je u Škotskoj klonirana ovca Doli, probudilo stare moralne dileme.

Istraživanje, koje je objavljeno 15.maja, sproveo je Nacionalni centar za istraživanja primata u Oregonu. Naučnici su koristili metode slične onima koje su se koristile kada je klonirana ovca Doli, stavljanjem ćelije kože odrasle jedinke u jajnu ćeliju koja je prethodno očišćena od originalnog DNK-a.

Matične ćelije, koje se mogu koristiti za pravljanje bilo koje druge vrste ćelija, su velika nada medicine. One će možda moći da liječe različite bolesti i oštećenja, poput onih koji nastaju kod srčanog udara.

Naučnik Šokrat Mitalipov izjavio je da konkretno ovo dostignuće može da pomogne u borbi protiv degenerativnih bolesti kao što je Parkinsonova ili Alchajmerova bolest:

“Parkinsonovu bolest izaziva disfunkcija određenih ćelija. U pitanju je zapravo jedna vrsta neurona koja ne proizvodi dovoljnih hemijskih jedinjenja, a kod mnogo pacijenata ove ćelije su skoro izumrle. Njih nema, a nema drugih ćelija koje bi mogle da proizvedu ova jedinjenja. Sada, mi ćemo biti u mogućnosti da naučimo kako proizvodemo ovu vrstu ćelija u laboratoriji i ugradimo u pacijente sa ovim bolestima“

Testira se i liječenje različitih drugih oboljenja matičnim ćelijama iz doniranih embriona.

Ali donirane ćelije nisu imale genetski sastav pacijenta, pa ih je tijelo odbacivalo. Mitalipov – inače naučnik koji je etnički Ujgur, rođen u Kazahstanu – kaže da kloniranje ljudi u medicinske svrhe može da riješi ovaj problem:

“Naša laboratorija želi da razvije nov način proizvodnje matičnih ćelija, ovog puta iz ćelije kože pacijenta, te će tako napravljene matične ćelije biti kompatibilne kad ih transplantujemo u ova tkiva u pacijenta.”

Kada je o etičkoj dimenziji ovih pokušaja riječ, učesnici eksperimenta odbacuju kritike uz objašnjenje, da embrioni napravljeni primenom nove metode ne bi nikada mogli da postanu održiva ljudska bića. Demantuju i bojazni po kojima će kloniranje u medicinske svrhe otvoriti vrata za kloniranje živih beba. Kritičari nove metode kažu da drugi izvori matičnih ćelija mogu biti i jeftiniji i manje kontroverzni. Naučnici su već uspeli da naprave matične ćelije iz ćelija kože uz pomoć proteina. Ipak, ostaje nejasno da li su ovako dobijene matične ćelije upotrebljive u medicinske svrhe.
 

Najčitanije