LONDON - Istraživači sa Univerziteta Oksford zaključili su da mošti, za koje su mnogi u Bugarskoj smatrali da pripadaju Jovanu Krstitelju, zaista pripadaju muškarcu sa Bliskog istoka iz prvog vijeka naše ere.
Prije dvije godine otkriven je mali mermerni relikvijar sa moštima ispod crkve iz četvrtog vijeka na ostrvu koje se zove Sveti Jovan, kod bugarskog grada Sozopola, nekadašnje Apolonije.
Osim relikvijara, pronađena je i mala urna na kojoj je ispisano Jovan Krstitelj na grčkom jeziku. Otkriće je izazvalo veliko interesovanje.
Zvaničnici nisu čekali rezultate naučne procjene prije nego što su relikvije iznijeli u javnost.
Profesor sa Oksforda Tomas Hajem, čija je laboratorija kosti podvrgla testu radiougljenikom radi određivanja datuma i raspoređenje DNK-a, rekao je da je isprva bio skeptičan.
"Nismo očekivali da će rezultati biti ovako dosljedni težnjama naših bugarskih kolega", rekao je on i dodao da su veoma uvjereni u rezultate genetskog ispitivanja.
Hajemov kolega sa Oksforda Džordž Kazan rekao je da je moguće da su mošti završile ispod manastira iz četvrtog vijeka na ostrvu Svetog Jovana.
Prema njegovim riječima, ovo područje je nedaleko od Konstantinopolja, koji je bio centar tadašnjeg hrišćanskog svijeta. Okolina Konstantinopolja bila je ispunjena manastirima i relikvijama, te bi imalo smisla da na ostrvu Svetog Jovana budu smještene mošti svetitelja.
Međutim, Kazan je naglasio da je on identifikovao više od 25 relikvija Jovana Krstitelja diljem svijeta, među kojima su i navodni ostaci njegove glave.
Hajamovo istraživanje finansirala je "Nacionalna geografija" čiji će televizijski kanal u nedjelju emitovati dokumentarni film o otkriću pod nazivom "Glava Jovana Krstitelja".