PARIZ - Uprkos sličnoj veličini mozga s mozgom modernih ljudi iz roda homo sapiens, neandertalci su imali drugačiju moždanu strukturu, sa velikim djelom namijenjenim čulu vida, nauštrb drugih funkcija kakve su socijalne vještine, pokazalo je jedno istraživanje.
Neandertalci su nestali iz Evrope prije 30.000 godina, pošto su najmanje 10.000 godina živjeli uz moderne ljude (Homo sapiens).
Pitanje kognitivnih razlika između neandertalaca i njihovih modernijih savremenika i danas je kontroverzno.
Ajluned Pirs i Robin Danbar sa Univerziteta Oksford i Kris Stinger iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu uporedili su fosile lobanja 32
modernih ljudi i 13 neandertalaca, stare od 27.000 do 75.000 godina, većinom iz Evrope i sa Bliskog istoka.
Njihovo istraživanje objavljeno je na sajtu časopisa Prosidings (Proceedings) Britanskog kraljevskog društva.
Naučnici su konstatovali da, iako su neandertalci i moderni ljudi iz tog vremena imali mozak iste veličine, očne šupljine neandertalaca bile su znatno veće, što znači da su imali veće oči. Primjetna je i razlika u tjelesnoj masi u korist neandertalaca.
"To navodi na zaključak da je neandertalski mozak imao veće dijelove namijenjene vidu i kretanju", objasnio je Ajluned Pirs.
Neandertalci su imali veće oči vjerovatno jer su potekli iz Evrope, podneblja sa manje svjetlosti, dok su homo sapiensi došli iz Afrike.
Imajući u vidu da je njihov mozak bio iste veličine kao mozak modernih ljudi, logično je da je neandertalcima ostalo manje prostora u mozgu za druge kognitivne funkcije, prije svega socijalne vještine.
"Vjerujemo da su razlike u organizaciji mozga između neandertalaca i modernih ljudi dovele do kognitivnih razlika između te dvije vrste", kazao je Ajluned Pirs.
Zbog slabih socijalnih vještina, neandertalci su bili "kongitivno ograničeni na manje grupe nego njihovi moderni savremenici".
Te razlike u strukturi mozga mogle su da se odraze i na njihovu evoluciju i nestanak - ako su neandertalci imali slabije socijalne veze, odnosno manje mogućnosti za izlazak iz neprilika, na primjer u slučaju nestašice hrane.
Njihova sposobnost za očuvanje kulturnog nasljeđa takođe je bila ograničenija.
"Ako su neandertalci živjeli u manjim društvenim grupama, to je moglo da dovede do njihovog izumiranja na više načina", kazao je Ajluned Pirs. Oni su, takođe, mogli da budu "više nego moderni ljudi izloženi ekološkim opasnostima Ledenog doba", dodao je Robin Danbar.