Iako je nauka prešla dug put do upotrebe tehnologije za praćenje ljudi u REM snu, kako bismo pratili proces sanjanja, još uvijek imamo dva glavna pitanja o sanjanju: zašto sanjamo i šta naši snovi pokušavaju da nam kažu?
Uz pregled ove teme koji je uradio Medical Daily, možemo doći do osnovnih odgovora koji će vam pomoći da zadovoljite radoznalost o snovima. Ako u obzir uzmemo Frojda, onda svi imamo osnovno razumijevanje da su snovi proizvod zadržavanja naših misli. Sledbenici Frojda snažno podržavaju tehniku slobodne asocijacije ležanja na kauču dok govore prvo što im padne na pamet. Međutim, savremeni naučnici su skloni da vjeruju da snovi "zapravo uopšte ne postoje".
Ovi drugi naučnici imaju teoriju: "hipotezu aktivacije-sinteze", koja kaže da su "snovi samo električni impulsi mozga koji izvlače nasumične misli i slike iz naših sjećanja, a ljudi konstruišu ove impulse kao snove, u nastojanju da se ova konfuzija shvati".
Snovi su posmatrani kao korisni pokazatelji onoga što je na umu osobe. Na primjer, nedavno istraživanje grupe "DreamsCloud" otkrilo je da oni s višim nivoom obrazovanja imaju tendenciju da sanjaju češće o situacijama vezanim za posao, kao što su unapređenje ili sanjaju o saradniku, u odnosu na manje obrazovane ljude.
"Mi sanjamo o onome što nas najviše brine", objasnio je dr Angel Morgan, koji je vodio studiju.
Takođe, što više detalja možete da se sjetite, to ste bolje u stanju da riješite ili priznate probleme u svom budnom stanju. Živopisne slike kojih se sjećamo u snovima takođe mogu predstavljati naše osobine ličnosti.
Da li ste ikada sanjali da ste ubili svog šefa?
"Prema LiveScienceu, istraživači iz njemačkog Centralnog instituta za mentalno zdravlje otkrili su da pojedinci koji prijavljuju snove u kojima počine ubistvo imaju tendenciju da budu introvertniji, ali i agresivniji u stvarnom životu.
Iako postoje neki protivnici, veza s ljudskom sviješću i snovima je dobra stvar koju vrijedi istražiti, posebno da bi se pomoglo u dijagnostikovanju mentalnih bolesti. Kao što je dr Sander van der Linden, istraživač socijalne eksperimentalne psihologije, napisao:
"Izgleda da nam snovi pomažu da obradimo emocije tako što kodiramo i konstruišemo sjećanja na njih. Ono što vidimo i doživljavamo u svojim snovima ne mora nužno biti stvarno, ali emocije vezane za ova iskustva svakako jesu."
Zbog snova, u mogućnosti smo da se sjetimo sjećanja na emocije, a da se ne sjećamo stvarne situacije koja ih je prva proizvela. Stoga možemo da se sjetimo osjećanja ljubavi i bola, a da ne moramo da se sjećamo naše prve ljubavi kretena, koji nam je kasnije pružio iskustvo slomljenog srca.
Bez obzira na različite teorije snova, bilo zabavne ili komplikovane, važnost njihovog dekodiranja ostaje i mora biti stralna tema.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.