Gotovo svakodnevno smo čitali o zanimljivim otkrićima širom svijeta, koja su važna kako za nacionalne istorije – recimo, vijest o otkriću pečata kneza Lazara, tako i za razvoje ljudske vrste uopšte.
Najinteresantnija otkrića 2015. odgovorila su brojna pitanja koja godinama muče naučnike i otvorila mogućnost za još veća saznanja do kojih ćemo doći 2016.
Skrivene prostorije u Tutankamonovoj grobnici
Kada je istraživao Dolinu kraljeva dvadesetih godina XX veka, Hauard Karter je, čini se, predvidio da bi se u grobnici kralja-dječaka moglo nalaziti još odaja – britanski egiptolog
Nikolas Rivs nedavno je pronašao nešto što liči na ulaz dok je analizirao rezultate laserskog skeniranja! Radarskim prikupljanjem podataka i termografijom utvrđeno je da u grobnici zaista postoji prazan prostor koji bi mogao da podrži Rivsovu teoriju.
Međutim, Rivs naslućuje da je na tragu još većeg otkrića: on vjeruje da se u jednoj od skrivenih prostorija nalazi tijelo kraljice Nefertiti! Zato bi 2016. mogla da bude važna godina u istraživanju Tutankamonove grobnice, smatra arheolog i član Društva National
Geographic Frederik Hajbert.
Stručnjaci planiraju da sledeće godine izbuše sićušne rupe u zidu i ubace u susjednu prostoriju kameru na bazi optičkih vlakana kako bi istražili njenu unutrašnjost.
Izgubljena civilizacija na tlu Hondurasa
U jednoj od tropskih šuma ove centralnoameričke zemlje istraživači su potvrdili ono što se nakon analize Lidarom (optičkim mernim instrumentom) naslućivalo: na teritoriji Hondurasa počivaju ostaci gotovo nepoznate kulture, koja se razvijala u La Moskitiji (danas najistočnijem delu Hondurasa) prije oko hiljadu godina.
Arheolozi su počeli da istražuju samo jedan od nekolicine otkrivenih gradova, u kojima su pronađeni trgovi, složene skulpture i piramida. Predsjednik Hondurasa obećao je da će zaštiti ovu bolast od nelegalne sječe i pljačkaša, a naučnici planiraju da se u ovaj izgubljeni svijet vrate 2016. godine, uprkos tome što je polovina ekspedicije oboljela od lišmanijaze tokom ranijeg istraživanja.
Homo naledi – nova grana na ljudskom porodičnom stablu
Naučnici u Južnoafričkoj Republici objavili su kako su otkrili novu vrstu ljudskog pretka, a ovo otkriće moglo bi promijeniti dosadašnja saznanja o tome kako se razvijala ljudska vrsta, prenijeli su skoro svi mediji u septembru 2015. godine, a rekonstrukcija lica ovog pračovjeka ubrzo je krasila i naslovnu stranu magazina National Geographic.
Ostaci 15 primjeraka ovog pračovjeka pronađeni su još 2013. godine, ali je tek 2015. paleoantropolog Li Berger s Univerziteta u Vitvatersrandu potvrdio da je riječ o novoj vrsti roda Homo.
Olupine čak 22 broda na samo jednom mjestu
„Džekpota artefakata“, kako je „Smitsonijan“ nazvao, otkriven je dok su stručnjaci istraživali grčki arhipelag Fourni.
“Olupine su bukvalno bile svuda”, rekao je predstavnik grčkog arheološkog tima Piter Kembel i dodao da su bili šokirani otkrićem jer su očekivali da će naći tri ili četiri broda.
Ove olupine potiču iz oko 700. godine prije naše ere i mogla bi da pomognu stručnjacima da saznaju mnogo toga o trgovini u antičkoj Grčkoj.
Identifikovana tijela izgubljenih vođa Džejmstauna
Arheolozi su 2010. godine proučili tijela petorice muškaraca pronađenih u Virdžiniji, na mjestu gdje je podignuta prva crkva u Sjevernoj Americi (hram u kojem se Pokahontas udala za Džona Rolfa 1614. godine). Stručnjaci su tad samo pretpostavljali kome tijela pripadaju: Reverendu Robertu Hantu, koji je bio prvi kapelan Džejmstauna, seru Fernandu Vejnmanu, koji je bio glavni za borbenu tehnniku u Fort Džejmsu, kapetanu Piteru Vajnu i kapetanu Gabrijelu Arčeru. Međutim, bili su u pravu samo u slučaju trojice – u toku 2015. godine, hemijskim i genealoškim analizama je utvrđeno da su pogriješili samo u vezi s Piterom Vajnom, umjesto kojeg je na tom mjestu sahranjen kapetan Vilijam Vest, rođak sera Vejnmana.
„Ove osobe su bile ključne za osnivanje Amerike kakvu poznajemo danas“, rekao je forenzički antropolog Daglas Ousli, koji je bio na čelu tima istraživača. „Zaista smo zainteresovani za njihove živote i priče.“