Sintetički embrion, napravljen bez spermatozoida ili jajnih ćelija, mogao bi da dovede do novih procedura u rješavanju problema dobijanja potomstva.
Naučnici su napravili mišje embrione u laboratoriji, a to bi jednog dana moglo pomoći porodicama koje se nadaju potomstvu, pokazalo je novo istraživanje.
A team at the University of Cambridge led by Polish-British biologist Magdalena Żernicka-Goetz have created a "synthetic" embryo with a brain and beating heart grown without eggs or sperm, and instead from stem cells https://t.co/7i1i53Pcrh
— Notes from Poland (@notesfrompoland) September 5, 2022
Nakon 10 godina istraživanja, naučnici su stvorili sintetički embrion miša koji je počeo da formira organe bez spermatozoida ili jajne ćelije, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature. Sve što je bilo potrebno su matične ćelije.
Matične ćelije su nespecijalizovane ćelije kojima se može manipulisati da postanu zrele ćelije sa posebnim funkcijama.
"Naš model mišjeg embriona ne samo da razvija mozak, već i srce koje kuca, sve komponente koje sačinjavaju tijelo", rekla je glavna autorka studije Magdalena Zernicka-Gec, profesorka razvoja sisara i biologije matičnih ćelija na Univerzitetu Kembridž u Ujedinjenom Kraljevstvu.
"Nevjerovatno je da smo stigli ovako daleko. Ovo je bio san naše zajednice godinama, i glavni fokus našeg rada deceniju, i konačno smo to uradili", dodala je Zernicka-Gec.
"Rad je uzbudljiv i predstavlja napredak, bavi se izazovom s kojim se naučnici suočavaju proučavajući embrione sisara u materici", rekla je Marian Broner, profesorka biologije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju u Pasadeni, koji nije bio uključen u studiju.
Istraživači se nadaju da će preći sa mišjih embriona na stvaranje modela ljudskih trudnoća - od kojih mnogi ne uspijevaju u ranim fazama, rekla je Zernicka-Gec.
Posmatrajući embrione u laboratoriji umjesto u materici, naučnici su dobili bolji uvid u proces kako bi saznali zašto neke trudnoće mogu propasti i kako to spriječiti, dodala je ona.
"Za sada, istraživači su mogli da prate samo oko osam dana razvoja sintetičkih embriona miša, ali se proces poboljšava i već smo mnogo više naučili, rekao je autor studije Đanluka Amadei, postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Kembridžu.
Istraživanje se ne odnosi na ljude i "treba da postoji visok stepen poboljšanja da bi ova otkrića zaista bila korisna", rekao je Benoa Bruno, direktor Gledstonovog instituta za kardiovaskularne bolesti koji takođe nije bio uključen u studiju.
Ali, istraživači vide važnu upotrebu za budućnost. Proces se može odmah koristiti za testiranje novih lijekova, rekla je Zernicka-Gec. Ipak, dugoročno, kako naučnici prelaze sa sintetičkih embriona miša na model ljudskog embriona, to bi takođe moglo pomoći u izgradnji sintetičkih organa za ljude kojima je potrebna transplantacija, dodala je Zernicka-Gec.
Kako je proces izveden
Embrionu su potrebne tri vrste matičnih ćelija da bi se formirale: jedna postaje tkivo tijela, druga okružuje embrion koji se razvija, a treća je za placentu koja povezuje roditelja i fetus, prema studiji.
U laboratoriji su istraživači izolovali tri tipa matičnih ćelija iz embriona i uzgajali ih u posebnim posudama pod specijalnim tačno određenim uglovima, kako bi se ćelije spojile i podstakle na razvoj.
Iz dana u dan mogli su da vide kako se grupa ćelija formira u sve složeniju strukturu, navode istraživači.
Međutim, prije nego što se pređe na ljudske sintetičke embrione, potrebno je obratiti pažnju na etička i pravna pitanja, rekla je Zernicka-Gec. Imajući u vidu razliku u složenosti između mišjih i ljudskih embriona, mogle bi proći decenije prije nego što istraživači budu u stanju da urade sličan proces za ljudske modele.
Ali u međuvremenu, informacije dobijene od mišjih modela mogle bi pomoći u "ispravljanju oštećenih tkiva i organa", rekla je Zernicka-Gec.
Misterija ranog ljudskog života
"Veliki broj trudnoća propadne u rano vrijeme, prije nego što većina žena shvati da je trudna. Taj period je temelj za sve ostalo što slijedi u trudnoći. Ako krene naopako, trudnoća će propasti. Ali do ove faze, embrion stvoren vantjelesnom oplodnjom već je implantiran u roditelja, tako da naučnici imaju ograničenu vidljivost u procesima kroz koje prolazi, rekla je Zernicka-Gec.
"Taj rani period ljudskog života je tako misteriozan, tako da sada možemo da vidimo kako se to dešava u laboratoriji - u posudi, da imamo pristup ovim pojedinačnim matičnim ćelijama, da razumijemo zašto toliko trudnoća ne uspije i kako bismo to mogli da spriječimo", dodala je.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.