BEČ - Planine se ''odronjavaju i ljušte'' i u Austriji, gde se događa ista stvar kao u Nepalu, rekla je naučnica Andrea Fišer, komentarišući katastrofalne poplave u toj zemlji, prenose danas austrijski mediji.
''U suštini, ista stvar se dešava i u Austriji jer su fizički zakoni svuda isti'', kazala je Fišer, glaciološkinja iz Inzbruka, prenio je list Standard.
Nauka mora brzo da uči
Ona je istovremeno upozorila da tamo gdje postoji opasnost, nauka mora brzo da uči.
''Situacija je veoma nestabilna i opasna'', kazala je Fišer, opisujući stanje nakon smrtonosne bujične poplave u Nepalu.
Topljenje glečera
Ona je, gostujući u jednoj informativnoj emisiji, upozorila da osnovni problem, a to je topljenje glečera i vječitog leda u stijenama, koji drže planine na okupu, usljed globalnog zagrijavanja trenutno pogađa i Austriju.
Prema njenim riječima, ključno je da se brzo identifikuju mjesta gdje bi opasnosti mogle da nastanu.
Fišerova je slikovito opisala ono što se dogodilo u Nepalu.
''Led koji je do sada stabilizovao veoma strme planine se topi. Gubi se, da tako kažem, vezivni materijal. Ovde planine najprije moraju ponovo da uspostave stabilnost. One će se odronjavati, a nestabilne mase će morati da se odvoje i survaju u doline”, upozorila je.
Ona je ukazala da je to proces kojem trenutno svjedočimo.
“U kombinaciji sa veoma brzim riječnim tokovima, kada dođe do začepljenja u tim uskim dolinama, uz ogromnu energiju odrona i visinske razlike, javljaju se ogromne brzine i razarajuća snaga jer se pokreće znatna količina materijala”, objasnila je Fišer.
Kako je navela, ista stvar se dešava i u Austriji, ali sreća je što su u ovoj zemlji visine sa kojih se obrušavaju stijene manje, što su doline šire i što je znatno bolje opremljena sistemima za rano upozoravanje i infrastrukturom.
Klimatske promjene
''Postoji i jedna poteškoća, jer nauka mora brzo da otkrije gdje može da dođe do opasnosti. Klimatske promjene nam takođe predstavljaju izazov jer takvi procesi ranije nisu zabilježeni. Za njih ne postoje mjerni podaci'', ukazala je Fišer.
Glečeri u Austriji
Ona je dodala da će ove godine vjerovatno biti izgubljeno pet do 10 procenata ukupne površine glečera u Austriji, što znači da će 50 do 100 kvadratnih kilometara ostati bez leda.
''Temperatura okoline će se takođe promijeniti. U trenutku kada led pukne, jednostavno nije moguće odmah znati gdje će biti opasno, a gdje neće'', upozorila je naučnica, dodajući da su potrebni mjeseci ili čak godine da se ovo prepozna.