Zemlja nije uvijek bila planet bogat kiseonikom i životom koji cvjeta zahvaljujući njemu. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience naučnici predviđaju da će nivoi kiseonika u određenom trenutku u budućnosti početi padati tako da će naša planeta ponovno postati bogat metanom, a siromašna kiseonikom, kakav je bio u davnoj prošlosti, prije velike oksidacije (GOE) koja se dogodila prije 2,4 milijarde godina.
To se najvjerovatnije neće dogoditi narednih milijardu godina. Ali, kada dođe do promjene, ona će nastupiti prilično brzo.
Naučnici u svojoj studiji ističu da stanje planeta u kojem su bogati kiseonikom uglavnom nije stabilno, što, među ostalim, ima implikacije u potrazi za vanzemaljskim životom.
"Model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, pri čemu će atmosferski O2 naglo pasti na nivoe koje podsjećaju na arhajsku Zemlju, najvjerovatnije biti pokrenuta prije početka vlažnih uslova staklenika u klimatskom sistemu Zemlje i prije velikog gubitka površinske vode iz atmosfere", napisali su istraživači u sažetku svojeg rada.
Kiseonika će nestati prije nego vode
To će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kiseonik kako bi preživjeli, pa se treba nadati da ćemo u narednih milijardu godina naučiti kako kolonizovati i eventualno teraformisati druge planete.
Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su proveli detaljna modelisanja biosfere Zemlje, uzimajući u obzir promjene u sjaju Sunca i odgovarajući pad nivoa ugljen-dioksida jer se taj gas razgrađuje s porastom temperature. Manje ugljen-dioksida znači manje organizama koji imaju sposobnost fotosinteze, poput biljaka, što pak rezultuje s manje kiseonika koji oni stvaraju tokom fotosinteze.
Naučnici su ranije predviđali da će povećano zračenje Sunca ispariti okeanske vode s lica Zemlje u roku od oko dvije milijarde godina, međutim, novi model - temeljen na nešto manje od 400.000 simulacija – pokazuje da će smanjenje nivoa kiseonika biti prvo što će ubiti većinu života.
"Pad nivoa kiseonika je vrlo, vrlo ekstreman", rekao je ranije ove godine za New Scientist Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia.
"Govorimo o milion puta manje kiseonika nego što ga ima danas."
(Index.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.