Ultraprerađena hrana (UPH) ima više zajedničkog s cigaretama nego s voćem i povrćem te bi se trebala regulisati na sličan način kao i duvan, zaključak je novog izvještaja američkih naučnika. Istraživači tvrde da su takvi proizvodi, poput slatkiša, gaziranih pića i grickalica, osmišljeni kako bi podsticali ovisnost i prekomjernu konzumaciju, zbog čega predstavljaju ozbiljan rizik za javno zdravlje, piše "The Guardian".
Paralele s duvanskom industrijom
U studiji objavljenoj u zdravstvenom časopisu "Milbank Quarterly", istraživači s Harvarda, Univerziteta Mičigen i Univerziteta Djuk navode kako UPH i cigarete dijele sličnosti u načinu na koji su osmišljeni da izazovu ovisnost.
Proizvođači, tvrde, podešavaju sastav i brzinu djelovanja proizvoda na centre za nagrađivanje u mozgu. Autori takođe ukazuju na marketinške taktike koje dovode javnost u zabludu. Tvrdnje poput "niskomasno" ili "bez šećera" na ambalaži UPH-a upoređuju s reklamiranjem filtera za cigarete pedesetih kao zaštitne inovacije koja u praksi nije imala stvarni učinak.
Šta je zapravo ultraprerađena hrana?
Ultraprerađena hrana su industrijski proizvodi koji često sadrže emulgatore, vještačke boje i arome. U tu kategoriju spadaju gazirana pića, pakovane grickalice poput čipsa i keksa, slatkiši, brza hrana, gotova jela i deserti, ali i masovno proizvedeni hljeb i žitarice za doručak. Takva hrana sadrži visoke nivoe soli, šećera i masti, a siromašna je proteinima i ključnim vitaminima i mineralima. Naučnici upozoravaju da je konzumacija takve hrane povezana s povećanim rizikom od gojaznosti, raka, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti te negativno utiče na crijevnu mikrofloru.
Iskustva koja potvrđuju ovisnost
Jedna od autorica studije, profesorica Ešli Girhardt sa Univerziteta Mičigen, klinički psiholog specijalizovan za ovisnosti, ističe da su njeni pacijenti sami povlačili ta poređenja.
"Govorili bi mi: 'Osjećam se ovisno o ovim stvarima. Nekad sam pušio, a sada imam istu naviku s gaziranim sokovima i krofnama. Znam da me to ubija, želim prestati, ali ne mogu'," ispričala je. Prema njenim riječima, rasprava o UPH-u slijedi poznati obrazac iz područja ovisnosti. "Neko vrijeme krivimo pojedinca i govorimo mu da bude umjeren, a onda na kraju shvatimo koje sve mehanizme industrija koristi kako bi stvorila proizvode koji ljude doista mogu 'navući'," objasnila je.
Poziv na strožu regulaciju
Iako je hrana, za razliku od duvana, neophodna za preživljavanje, autori tvrde da ta razlika čini djelovanje još potrebnijim jer je teško izbjeći današnje moderno prehrambeno okruženje. Girhardtova smatra da bi trebalo biti moguće razlikovati štetni UPH od drugih prehrambenih proizvoda na isti način na koji se alkoholna pića razlikuju od drugih napitaka.
U radu se tvrdi da UPH ispunjava "utvrđene kriterijume" o tome treba li se neka supstanca smatrati ovisničkom. Autori stoga pozivaju da se primijene lekcije naučene iz regulacije duvana, uključujući sudske sporove i ograničenja marketinga, te da se odgovornost prebaci s pojedinca na prehrambenu industriju.
Stručni oprez i globalna perspektiva
Profesor Martin Voren s Instituta Kuadram, specijalizovanog centra za istraživanje hrane, smatra da autori rizikuju "pretjerivanje" u svojim poređenjima, iako priznaje da paralele postoje.
Postavlja pitanje jesu li UPH-ovi "intrinzično ovisni u farmakološkom smislu" poput nikotina ili uglavnom iskorištavaju naučene sklonosti i praktičnost. Voren takođe ističe da je važno utvrditi proizlaze li štetni učinci iz samih proizvoda ili iz činjenice da oni istiskuju cjelovite namirnice.
Doktor Githinki Gitahi, izvršni direktor organizacije Amref Health Africa, upozorava na rastući problem u Africi, gdje slaba regulativa i promjene u potrošačkim navikama stvaraju "profitabilan spoj" za korporacije. "Sve to stvara nove i preventabilne pritiske na već preopterećene zdravstvene sisteme", zaključio je Gitahi, a prenosi "Index".