Prvi put je izračunata starost jedne od najvećih i najsloženijih vrsta pješčanih dina na Zemlji.
Zvjezdane dine ili piramidalne dine dobile su ime po svojim prepoznatljivim oblicima i dosežu stotine metara visine.
Nalaze se u Africi, Aziji i Sjevernoj Americi, kao i na Marsu, ali stručnjaci nikada prije nisu bili u mogućnosti da odrede vrijeme kada su nastale.
Sada su naučnici otkrili da je dina nazvana Lala Lalia u Maroku nastala prije 13.000 godina.
Zvjezdane dine stvaraju suprotni vjetrovi koji mijenjaju smjer. Razumijevanje njihove starosti pomaže naučnicima da razumiju te vjetrove i odrede klimu tog doba, kaže profesor Geof Duler sa Univerziteta Aberystwyth, koji je objavio istraživanje s profesorom Čarlsom Bristovom sa Univerziteta Birkbeck.
The Lala Lallia star dune in Morocco . Earth's largest and most complex of sand dune is 13’000 years old pic.twitter.com/DF8VQ5teSo
— christopher (@cr4803624) March 4, 2024
Lala Lalia (autohtono ime Amazigha što znači najviša sveta tačka) nalazi se u pješčanom moru Erg Chebbi u jugoistočnom Maroku. Visoka je 100 m i široka 700 m sa zrakastim kracima.
Nakon početnog formiranja, prestala je da raste oko 8000 godina, a zatim se brzo proširila u posljednjih nekoliko hiljada godina. Obično se pustinje mogu identifikovati u geološkoj istoriji Zemlje, ali zvjezdane dine do sada nisu mogle.
Profesor Duler kaže da je to možda zato što su toliko velike da stručnjaci nisu shvatili da gledaju u jednu posebnu dinu.
"Ova će otkrića vjerovatno iznenaditi mnoge ljude budući da možemo vidjeti koliko je brzo ova ogromna dina nastala i da se kreće pustinjom oko 50 cm godišnje", dodaje.
Naučnici su koristili tehniku zvanu luminiscencijsko datiranje kako bi utvrdili starost zvjezdane dine. Metoda izračunava kada su zrnca pjeska posljednji put bila izložena dnevnom svjetlu.
Uzorci pjeska uzeti su u mraku iz Maroka i analizirani u laboratoriji u uslovima prigušenog crvenog svjetla sličnim staromodnoj fotografskoj radionici.
Profesor Duler opisuje zrnca minerala u pjesku kao "male punjive baterije". Oni pohranjuju energiju unutar kristala koja dolazi od radioaktivnosti u prirodnom okruženju.
Što je pjesak duže zakopan pod zemljom, to je većoj radioaktivnosti izložen i više energije akumulira. Kada se zrna izlože u laboratoriju, oslobađaju energiju u obliku svjetlosti i naučnici mogu da izračunaju njihovu starost.
"U našoj mračnoj laboratoriji vidimo svjetlost od tih zrnaca pjeska. Što je svjetlost svjetlija, to su zrnca sedimenta starija i duže je prošlo otkako su zakopana", kaže profesor Duler.
Ostali primjeri ovih ogromnih dina uključuju Star Dune u Coloradu, Sjeverna Amerika, koja je najviša dina u SAD-u, čija visina iznosi 225 m od baze do vrha.
Penjanje po ovim dinama težak je posao, objašnjava profesor Duler.
"Dok se penjete, popnete se dvije gore i skliznete natrag jednu. Ali isplati se - apsolutno su prekrasne s vrha", kaže profesor Duler, a prenosi "b92".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.