Od drevnih katakombi do savremenih podzemnih željeznica, ljudi su oduvijek koristili podzemlje.
U prošlosti su to činili samo u vanrednim situacijama, kada nisu imali drugog izbora. Međutim, u posljednjih nekoliko decenija, stvari su počele da se mijenjaju.
Vil Hant, autor knjige Podzemlje: Istorija čovečanstva pod našim nogama, ističe: „Ono što je važno da znamo o podzemnom svijetu jeste to da mu ne pripadamo. Biološki, fiziološki, naša tijela jednostavno nisu napravljena za život ispod zemlje. To nas ipak nije spriječilo da tamo zalazimo“.
Ljudi su tokom istorije živjeli pod zemljom iz nekoliko razloga. Neki su usljed nedostatka materijala za izgradnju kuća, ukopavali svoj dom u zemlju. Na mjestima sa surovim klimatskim uslovima zalazili su ispod zemljine površine tokom ljeta da bi se rashladili, a tokom zime - da se ugriju.
Podzemlje je često služilo kao skrovište od neprijatelja. Čuveni gradovi Kapadokije, u današnjoj Turskoj, izgrađeni su kako bi se tamošnji drevni ljudi zaštitili od klime i od rata.
„Stalno su bili u opasnosti od napada pošto su se nalazili na važnoj strateškoj poziciji“, navodi Hant. Stanovnici su se povlačili u podzemlje u kritičnim situacijama, ali tamo nisu ostajali duže od nekoliko nedjelja.
Jedan od najvećih podzemnih gradova u Kapadokiji je Derinkuju. Sagrađen je u 7. ili 8. vijeku i imao je oko 20.000 stanovnika. U njegovoj blizini je, prema Nacionalnoj geografiji, nedavno otkriven još jedan grad, za koji se pretpostavlja da je bio za trećinu veći. Geofizičari smatraju da se taj grad prostirao na 460.000 kvadratnih metara i da je dopirao do dubine od 113 metara.
Podzemni gradovi Kapadokije su arhitektonsko čudo, ističe Hant. Bunari su ukopani duboko ispod nivoa podzemne vode; dugački tuneli služili su kao ventilacioni otvori; gradovi su imali više odbrambenih zidina i vidova zaštite, uključujući veliko kružno kamenje, koje se kotrljalo i zaklanjalo otvore.
Većina podzemnih skloništa bila je jednostavnija od onih u Kapadokiji. Mnogi ljudi su koristili prirodne pećine ili pravili vještačke tamo gdje je bio pogodan sastav zemljišta - na primjer, u brdima sačinjenim od tufa, mekane vulkanske stijene, napominje Hant.
"Takve pećine su veoma česte i mogu se naći širom svijeta", dodaje. Čak se i danas grade. Časopis Smitsonijan navodi da u australijskom gradiću Kuber Pidiju gotovo polovina stanovnika živi u takvim "ukopima", odnosno udubljenjima ukopanim u zidove brda.
Mnoge marginalizovane grupe danas žive pod zemljom - u napuštenim infrastrukturama modernih gradova. Danas u Njujorku ima manje "ljudi krtica" nego prije nekoliko decenija, ali se i dalje procjenjuje da oko hiljadu beskućnika u tom gradu živi ispod zemlje, tvrdi Hant.
Među gradovima koji imaju "društva iz podzemlja", Hant takođe nabraja Las Vegas i Bukurešt. Kako sve veći broj ljudi pristiže u gradove, tako se i sve više gradskih beskućnika seli u podzemlje.
U Singapuru se čak razmatraju mogućnosti podzemne stambene gradnje. Neophodnu tehnologiju za tako nešto već imamo, navodi Un Hi Li, asistentkinja fiziologije na Malezijskom kampusu Univerziteta u Notingemu, koja izučava fiziologiju života pod zemljom.
Istraživanja pokazuju da boravak ispod zemlje ne mora imati negativne fiziološke efekte ukoliko su obezbjeđeni isti uslovi kao na površini - svjetlost, veličina prostorije, visina plafona i slično, navodi Li.
Tako, na primjer, tzv. svjetlosni tuneli pomoću posebnih materijala i reflektujućih boja mogu da privuku i prenesu sunčevu svjetlost i spriječe depresiju koja je uzrokovana njenim nedostatkom.
Ljudi se mogu osjećati izolovano u odnosu na one na površini, ili mogu osjećati nedostatak kontrole, ali i na to se može uticati, kaže Li. Uprkos tome, ljudima se i dalje uglavnom ne sviđa ideja življenja pod zemljom.
Sviđalo se to nama, ili ne, Li smatra da će ljudi neminovno početi sve više da grade "nadolje", sljedeći primjer već postojećih podzemnih naselja. Primjer je naselje Reso u kanadskom gradu Montrealu.
Ovo podzemno naselje prostire se na više od 15 kilometara i sadrži tržne centre, kancelarije, hotele i škole. "Izvijesno je da ćemo uskoro početi da naseljavamo podzemlje. U narednih trideset godina imaćemo više podzemnih poslovnih jedinica i više mjesta za zabavu", tvrdi ona. "To nije samo ideja, to se već dešava."
(RTS)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.