Ogroman, izumrli gmizavac Deinosuhus ili krokodil strave hranio se dinosaurusima i imao je široku njušku poput aligatorove.
Ipak, ovaj svoj uspjeh dugovao je osobini koja nedostaje modernim aligatorima – toleranciji na slanu vodu.
Deinosuhus je bio jedan od najvećih krokodila koji su ikada živjeli, s tijelom dugim skoro kao autobus i zubima veličine banane. Prije između 82 i 75 miliona godina, ovaj predator na vrhu lanca ishrane plivao je u rijekama Sjeverne Amerike. Lobanja mu je bila široka i dugačka, sa loptastom izbočinom na vrhu kakva nije viđena ni kod jedne druge strukture lobanje kod krokodila.
Tragovi zuba na kostima iz perioda krede ukazuju da je Deinosuhus lovio dinosauruse ili se hranio njihovim lešinama, javio je CNN.
Krokodil strave ili "veliki aligator"
Deinosuchus, about to smooch the snoot (paleoart commission!) image or embed
— Literally Miguel (@literallymiguel.bsky.social) March 27, 2025 at 4:51 AM
Uprkos svom naučnom imenu, koje se prevodi kao krokodil strave, Deinosuhus se obično naziva "velikim aligatorom", a prethodne procjene njegovih evolucionih veza svrstavale su ga s aligatorima i njihovim drevnim srodnicima.
Međutim, nova analiza fosila i poređenje sa DNK živih krokodila, među kojima su aligatori i krokodili, sugeriše da Deinosuhus pripada drugačijoj grani porodičnog stabla.
Za razliku od aligatora, Deinosuhus je zadržao žlijezde za slanu vodu svojih predaka krokodila, što mu je omogućavalo da toleriše slanu vodu, pišu naučnici u žurnalu Communications Biology.
Moderni krokodili imaju ove žlijezde, koje sakupljaju i oslobađaju višak natrijum-hlorida.
Tolerancija na so pomogla bi Deinosuhusu da se kreće Zapadnim unutrašnjim morem koje je nekada dijelilo Sjevernu Ameriku. Krokodil strave je tada mogao da se raširi kontinentom i naseli priobalne močvare sa obje strane drevnog unutrašnjeg mora, kao i duž atlantske obale Sjeverne Amerike.
Revidirano porodično stablo krokodila nudi nova znanja o otpornosti ove grupe na klimatske promjene i nagoviještava kako su se neke vrste prilagodile zahlađenju životne sredine dok su druge izumrle.
Sa žlijezdama za so koje su mu omogućavale da putuje tamo gdje njegovi rođaci aligatori nisu mogli, krokodil strave naselio je staništa prepuna krupnog plijena. Deinosuhus je evoluirao da postane ogroman i rasprostranjen predator koji je dominirao močvarnim ekosistemima, gdje se hranio praktično čime god je poželio.
"Niko nije bio bezbjedan u ovim močvarama dok je Deinosuhus bio tu. Govorimo o apsolutno monstruoznoj životinji. Definitivno oko 8 metara ili više ukupne dužine tijela", rekao je za CNN doktor Marton Rabi, profesor Instituta za geonauke Univerziteta u Tibingenu.
Otpornost na slanu vodu
Od sredine 19. vijeka fosili krokodila strave pronađeni su na obje strane drevnog mora. Najveći od njih – Deinocushus riogradensis – živio je na zapadnoj strani, na istočnoj obali ostrva Laramidija, koje čini oko trećine kopnene mase Sjeverne Amerike.
"Naša analiza pokazala je da je otpornost na slanu vodu drevna osobina mnogih krokodila, ali da je kasnije izgubljena kod aligatora", rekao je Rabi.
"Ova ekološka osobina omogućila je da opstaju u vrijeme dramatičnih promjena u okruženju, poput skoka nivoa mora, koji su vodili do izumiranja manje tolerantnih vrsta", rekao je dr Evon Hekala, profesor biologije na Univerzitetu Fordham, koji nije bio uključen u istraživanje.
Istraživači su konstruisali novo porodično stablo krokodila zahvaljujući molekularnim podacima modernih krokodila, da bi im bilo jasno koje osobine dijele svi aligatori. Aligatori su veća tijela razvili tek prije 34 miliona godina, nakon zahlađenja. U vrijeme kada su se pojavili, krokodil strave je odskakao zbog svoje veličine.
Deinosuhus nije bio "veliki aligator" i razdvojio se od njih prije razvoja aligatora, prenosi Telegraf.rs.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.