Naučnici Gledstoun instituta i Univerziteta u San Francisku uspjeli su da transformišu ljudske ćelije kože u zrele i potpuno funkcionalne ćelije jetre.
Ove ćelije mogu da opstanu i poslije njihove transplantacije u tijela laboratorijskih životinja, što je pozitivan korak u budućem liječenju oboljenja jetre, prenosi B92.
Do sada, naučnici su uspjevali da pretvore ćelije kože u ćelije slične ćelijama srca i pankreasa, ali nikada nisu uspjeli da naprave potpuno zrele ćelije.
Ranije studije o reprogramiranju ćelija jetre imale su brojne poteškoće zbog toga što je bilo teško da matične ćelije dobijene iz jetre prežive i nastave razvoj kada se presade u tijelo.
Međutim, posljednja studija objavljena u žurnalu Nature dokaz je da su naučnici uspjeli da prevaziđu te pretreke.
"Ranije studije pokušavale su da reprogramiraju ćelije kože u pluripotentne matične ćelije, kako bi ih zatim pretvorili u ćelije jetre. Imajući u vidu da do sada nisu uvijek uspjevale da prođu kompletnu transformaciju, odlučili smo da ćelije ne vratimo u pluripotentno stanje, nego u jednu od srednjih faza", kaže Šeng Ding, profesor farmacetuske hemije na Univerzitetu u San Francisku.
Njegov metod uključio je upotrebu specifičnog "koktela" gena za reprogramiranje i hemikalija. Ta mješavina omogućila je transformaciju ćelija kože u ćelije slične onima u endodermu – embrionalni ćelijski sloj od kog se kasnije razvijaju veći organi u tijelu.
Prema istraživačima, ovo stanje omogućilo je ćelijama da lakše pređu u oblik ćelija jetre.
Zatim su koristeći novi set gena i hemikalija, Ding i njegov tim transformisali ćelije endoderma u ćelije jetre koje gotovo da se ne razlikuju od prirodnih.
Kako bi provjerili da li će ćelije uspjevati da prežive, usadili su ih u jetre miševa, koji su bili genetski skloni oboljenjima jetre.
Devet mjeseci poslije transplantacije, tim je primjetio porast nivo proteina i jetre čoveka u krvi miševa, što je bio znak da ćelije rastu i razvijaju se.
"I dalje moramo da radimo na ovom projektu, ali činjenica da ćelije mogu da dostignu punu zrelost i rastu i mjesecima poslije transplantacije obećava mnogo", kaže dr Holdžer Vilenbring, zamjenik direktora Centra za jetru Univerziteta u San Francisku.
"U budućnosti, ova tehnika bi mogla poslužiti kao alternativa za pacijente kojima nije potrebna potpuna transplantacija jetre", kaže on.