Nauka

Pratite nas na Google news

Naučnici žele napraviti 3D kartu Zemlje

Naučnici žele napraviti 3D kartu Zemlje
Foto: Pixabay | Naučnici žele napraviti 3D kartu Zemlje prije nego je klimatske promjene unište
N.N.

Naučnicima treba mnogo lasera i vremena da ih upotrijebe, a tog vremena je sve manje. Zašto, pitate se? Jer žele napraviti 3D kartu planete prije nego je klimatske promjene nepovratno unakaze.

Zemlja se mijenja brže nego što bilo ko može i shvatiti. Svakodnevno svjedočimo velikim šumskim požarima, tope se glečeri, a dokazi o postojanju najstarijih svjetskih kultura nam pred očima nestaju.

Promjene kao takve su neizbježne, no događaju se brže od očekivanog i imaju teže posljedice zbog klimatskih promjena koje je indukovao sam čovjek svojim djelovanjem. Ta činjenica itekako brine neke naučnike, koji smatraju da što se Zemlja brže mijenja, to ostaje manje vremena za proučavanje njene istorije i razumijevanja njezinih misterija.

Nedavno su dvojica naučnika predložila način kako da se trenutno stanje na Zemlji zauvijek očuva, a to pretpostavlja korištenje mnogo lasera kako bi se napravila karta planeta vrlo visoke rezolucije. Upravo taj prijedlog sad je postao misija novog neprofitnog projekta nazvanog The Earth Archive (Zemljina arhiva), kojeg vodi arheolog Kris Fišer i geograf Stiv Leic, obojica sa Univerziteta Kolorado.

Fisher smatra da odgovor u dokumentovanju trenutnog stanja na Zemlji leži u lidaru (light detection and ranging), odnosno metodi skeniranja površine planete svjetlosnim bombardovanjem iz aviona. Naučnici bi iz tako prikupljenih podataka mogli napraviti 3D kartu svih područja na Zemlji te naknadno digitalnim putem odstraniti raslinje na površini, koje bi moglo skrivati teško uočljiva skrovita mjesta blizu Zemljine površine.

Fisher smtra da je vrijeme za akciju upravo sad, te da treba skenirati, i najugroženija mjesta na svijetu prije nego li iščeznu s lica Zemlje.

Cilj projekta The Earth Archive jeste skenirati čitavu kopnenu masu Zemlje, koja čini oko 29 odsto površine naše planete, a započeli bi tako da prvo skeniraju najugroženija područja, poput amazonske prašume ili priobalnih područja kojima prijeti nestajanje zbog podizanja niova mora.

Sve to će i koštati, a procjenjuje se da bi skeniranje samo amazonske prašume koštalo oko 10 miliona dolara unutar iduće tri godine.

Ipak, nekinaučnici tu vide i gomilu drugih problema, kao na primjer ko će avionama tog projekta dozvoliti letove u brazilskom vazdušnom prostoru?

Brazilska vlada sigurno neće, kaže Met Dizni, profesor na Univerzitetu London.

(Live Science/zimo.dnevnik.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije