Zemlja Hacega u Transilvaniji poznata je širom planete po svojim ostacima dinosaurusa iskopanim na nekoliko lokacija tokom prošlog vijeka.
Uprkos velikom broju otkrivenih fosila, nova nalazišta sa ostacima dinosaurusa se obično smatraju rijetkim u toj oblasti. Izuzetak je novootkriveni lokalitet na kome su paleontolozi pronašli više od stotinu fosila kičmenjaka po kvadratnom metru, sa kostima velikih dinosaurusa na gomili, saopštio je Univerzitet Lorand Etvoš u Budimpešti.
Istraživačka grupa za dinosauruse Valiora, koju čine mađarski i rumunski paleontolozi, više od pet godina sprovodi istraživanja u zapadnom dijelu zemlje Hacega, oblasti poznatoj po fosilima dinosaurusa.
Kontinentalni sedimenti iz gornje krede koji se ovde proučavaju pružaju uvid u posljednjih nekoliko miliona godina prije izumiranja dinosaurusa.
Tokom iskopavanja tim je prikupio zbirke koje sadrže hiljade ostataka kičmenjaka, uključujući fosile vodozemaca, kornjača, krokodila, dinosaurusa, pterosaurusa i sisara. Među njima se izdvaja lokalitet K2 kao najbogatije nalazište, sa više od 800 fosila kičmenjaka na površini manjoj od pet kvadratnih metara. Detaljni paleontološki rezultati sa ovog lokaliteta nedavno su objavljeni u žurnalu PLOS ONE.
"Tokom našeg prvog terenskog istraživanja u zemlji Hacega 2019. godine, gotovo odmah smo naišli na lokalitet K2. To je bio presudan trenutak za nas, istog trenutka smo primijetili desetine velikih, izuzetno dobro očuvanih crnih kostiju dinosaurusa kako svjetlucaju u slojevima sive gline u koritu potoka. Odmah smo započeli rad i kroz nekoliko godina iskopavanja sakupili smo izvanredno bogatu kolekciju kičmenjaka sa ovog mjesta", objasnio je Gabor Botfalvaji, docent na Odjeljenju za paleontologiju Univerziteta Lorand Etvoš i vođa istraživačke grupe.
Prije oko 72 miliona godina područjem danas poznatim kao zemlja Hacega dominirale su efemerne rijeke nastale u suptropskoj klimi. Ove rijeke su tekle iz uzvišenih predjela ka tom području, a tokom obilnih padavina često su plavile, izlivajući se iz svojih korita. Dok su se kretale ka nižim predijelima, sakupljale su leševe životinja koji su ležali na površini, kao i žive životinje ili njihove ostatke koji su im se našli na putu.
"Detaljno proučavanje stijena na lokalitetu K2 ukazuje na to da je ovdje nekada postojalo malo jezero, koje su periodično hranile bujične poplave noseći leševe životinja. Kako se tok rijeka naglo usporavao pri ulasku u jezero, transportovana tijela su se akumulirala u deltskom okruženju duž obale, stvarajući ovu izuzetno visoku koncentraciju kostiju", rekao je Soma Budai, istraživač na Univerzitetu u Paviji i koautor publikacije.
Lokalitet nije pružio samo izolovane kosti, već i nekoliko djelimičnih, povezanih skeleta dinosaurusa. Oni predstavljaju ostatke dvije različite vrste dinosaurusa biljojeda. Neki od skeleta pripadaju približno dva metra dugom, pretežno dvonožnom biljojedu iz porodice Rhabdodontidae, jednom od najčešćih dinosaurusa u zemlji Hacega.
Međutim, drugi tip skeleta predstavlja značajno otkriće: oni pripadaju titanosauridnom sauropodu, dugovratom dinosaurusu čiji ovako dobro očuvani skeleti ranije nisu pronađeni u Transilvaniji. Proučavanje ovih novih fosila pružiće dragocjen uvid u taksonomiju ovog dinosaurusa.
"Pored izuzetno visoke koncentracije kostiju, još jedan ključni značaj ovog novoopisanog lokaliteta je to što predstavlja najstariju poznatu akumulaciju kičmenjaka u zemlji Hacega", dodao je Zoltan Čiki-Sava, vanredni profesor na Univerzitetu u Bukureštu i rumunski vođa istraživačkog tima, prenosi Telegraf.rs.