Naučnici tvrde da opšta inteligencija nije povezana sa brojem pročitanih knjiga.
Autori eksperimenta sakupili su grupu od 63 Portugalca i Brazilca, od kojih je 11 bilo nepismeno - 22 osobe naučile su da čitaju u "odraslim godinama", ostali u djetinjstvu kada su išli u školu.
Rezultat istraživanja pokazuije da se umjeće čitanja razvija na uštrb sposobnosti da se percipiraju ljudska lica.
Naučnici su otkrila da intelekt, tačnije opšta sposobnost za shvatanje i rješavanje teškoća koja objedinjuje sve saznajne sposobnosti čovjeka: osjećanja, percepciju, pamćenje, mišljenje...i broj pročitanih knjiga nisu povezani.
Tačnije, može da se čita vrlo mnogo, ali znanje od toga neće biti veće, posebno ako čitate s ciljem da se zabavite ili "ubijete vrijeme".
Za vrijeme čitanja ljudski mozak dobija informacije, ali one često nisu samo beskorisne za život već i sasvim nesistematske.
Za vrijeme zabavnog čitanja, koje nije opterećeno analizom materijala koji se čita, intelekt ljenčari i ne razvija se.
Radi održavanja uma u radnom stanju ne treba samo čitati, već i rješavati razne analitičke zadatke, između ostalog - "mozgalice".
Zaključak naučnika glasi: može se biti načitan i sasvim neprilagođen za život.