LONDON - Britanskom naučniku Džonu Gurdonu, koji je danas podijelio Nobelovu nagradu za medicinu sa naučnikom Šinjom Jamanakom, i koga često opisuju kao "oca kloniranja" zbog njegovog rada na matičnim ćelijama, učitelj je svojevremeno rekao da ne treba da se bavi naukom.
Gurdon, rođen 1933. godine, postao je poznat 1962. godine kada je genetski kod testisa žabe prenio unutar jajne ćelije žabe, nakon čega se razvio normalan punoglavac.
Ovo pionirsko istraživanje pomoglo je da se razvije dodatni rad na programiranju ćelija, prenosi Frans pres.
Gurdon je u svojim intervjuima često pominjao da je imao 15 godina kada je nastavnik napisao ocjenu o njemu u kojoj je naveo "da bi bilo potpuno traćenje vremena“ ako bi se on okrenuo biologiji kao profesiji i da "tu ideju treba odmah obeshrabriti". Gurdon je naveo da tu ocjenu čuva iznad svog radnog stola, čisto da se ponekad nasmije.
Ipak, njegova majka je primjetila da je on bio fasciniran biologijom.
"Još dok sam bio u školi odgajao sam hiljade gusjenica da bih vidio njihovu transformaciju u moljca, i bio sam toliko uporan da sam nervirao učitelja“, rekao je Gurdon.
On je dodao da je bio potpuno fasciniran tim stvarima.
„Mislim da je upravo majka ta koja mi je pomogla da napravim zaokret u obrazovanju, koje je bilo potpuno nenaučno, ka nauci“, rekao je Gurdon.
Kada je trebalo da se odluči za zanimanje, njegov otac želio je da on ili ide u vojsku ili da radi u banci.
"Srećom, nisu me primili u vojsku. U to vrijeme bio sam prilično žilav i jak sportista, ali je porodični ljekar rekao da ja nisam podoban za vojsku nakon dijagnoze da sam prehlađen, odnosno da imam bronhitis, i tada je eliminisao, hvala nebesima, mogućnost da izaberem vojsku kao zanimanje“, rekao je Gurdon.
On je uspio da dođe na Oksford, a njegova doktorska teza bavila se nuklearnom transplatacijom, što mu je bila opsesija tokom karijere.
Gurdon je 1971. godine prešao na Kembridž i 1989. godine osnovao prestižni institut Velkam/CRC /Wellcome/CRC/ na tom univerzitetu.