Nauka

Pratite nas na Google news

Nova otkrića: Srbija bila rajski vrt preko kojeg je naseljena Evropa

Nova otkrića: Srbija bila rajski vrt preko kojeg je naseljena Evropa
Foto: rutizam.com | Nova otkrića: Srbija bila rajski vrt preko kojeg je naseljena Evropa
Tanjug

Nedavna svjetska značajna otkrića srpskih arheologa u Sićevačkoj i Jelašničkoj klisuri donijela su dokaze da su na području Srbije savremeni ljudi neko vrijeme živjeli zajedno s neandertalcima, kao i da je prostor Srbije u vrijeme ledenih doba bio "rajski vrt" s podnošljivom klimom.

Ognjište starije od 200.000 godina koje su srpski arheolozi nedavno otkopali u paćini Balanica kod Sićeva je prvorazredna naučna senzacija, pišu "Večernje novosti".

Taj tamni krug pepela na debelom sloju zemlje i stijena ispečenih vatrom osvjetljava jedan od najzagonetnijih perioda u istoriji ljudske vrste.

Pored toga što to otkriće navodi na zaključak da je Srbija u vrijeme ledenih doba bila mjesto sa podnošljivom klimom, ono potvrđuje i da je Srbija bila i jedini uvijek otvoreni koridor između Istoka i Zapada.

Srpski arheolozi su, kako navode "Novosti", pronašli dokaze da je moderni čovjek tokom vrhunca posljednjeg ledenog doba na području Srbije našao utočište u kojem je preživio.

Poslije otapanja glečera on je osvojio Evropu, a istovremeno su misteriozno nestali njeni stari stanovnici - neandertalci.

Do nedavno, nauka je smatrala da su neandertalci bili primitivniji i inferiorniji u odnosu na savremenog čovjeka koji i ih je istrijebio, ali otkriće ognjišta kod Sićeva i druga otkrića u svijetu, kao i ranije sumnje dijela naučnika, dovode u pitanje tu teoriju.

Arheolog Dušan Mihajlović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu kaže za list da ognjište iz Balanice pokazuje da je neandertalac, kao i savremeni čovjek, umio da koristi vatru.

U pećini nad Sićevačkom klisurom su pronađeni i tragovi prvih savremenih ljudi koji su preko Balkana prije 44.000 godina preplavili Evropu.

Mihajlović kaže da je pećina Balanica bila pogodna za život kako neandertalaca, tako i savremenih ljudi, jer je pored nje bio i potok iz kojeg su pile vodu brojne životinje tog doba, koje su lovili.

"Nisu samo ljudi iz Balanice lovili životinje, već i obrnuto. U najnižim arheološkim nalazištima otkrili smo ljudske ostatke koje su kao plen doneli grabljivci, verovatno divovske pećinske hijene", rekao je Mihajlović.

Kako dodaju "Novosti", nova istraživanja šireg područja pokazala su da pećina Balanica nije bila usamljeno stanište, jer su u obližnjoj Jelašničkoj klisuri takođe pronađena mnogobrojna ljudska staništa iz duboke praistorije.

"U stvari, prve sigurne tragove neandertalca u Srbiji, stare 102.000 godina, našli smo u paćini Pešturini u Jelašničkoj klisuri. Pored njihovih skeletnih ostataka našli smo i kost s urezanim linijama koja im je služila kao ukras, a izgleda da su se ukrašavali i perjem i kandžama životinja", kaže Mihajlović.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije