JERUSALIM - Tim izraelskih arheologa pronašao je krajem prošle godine, u pećini Kasem u centralnom Izraelu, zube stare oko 400.000 godina, dokaz koji bi mogao da "pobije" dosadašnje teorije o porijeklu modernog čovjeka, homo-sapiensa, saopštili su arheolozi.
"Ovo je jako uzbudljivo", kazao je arheolog Avi Gofer, čiji je tim sa Univerziteta u Tel Avivu skenirao i "sproveo" zube kroz rendgen i datirao ih prema sloju zemlje u kojem su pronađeni.
Gofer je istakao da su potrebna dodatna istraživanja koja će pokazati da li se može reći da su pronađeni zubi najraniji dokaz o postojanju čoveka.
"Ukoliko se ispostavi da jesu, to mijenja cijelu teoriju evolucije", rekao je on.
Stručnjak za praistoriju sa Univerziteta u Kembridžu, ser Pol Melars, smatra da je, ipak, rano reći da su ti zubi ljudski.
"Prije bih mogao da kažem da oni pripadaju precima modernog čovjeka, neandertalcima", rekao je Melers, dodavši da su zubi često nesiguran pokazatelj porijekla i da bi o njemu više govorile kosti ili lobanja.
Prema dosadašnjoj teoriji, homo-sapiens i neandertalci potiču od zajedničkog pretka, homo-erektusa, koji je živio u Africi prije oko 700.000 godina. Jedna grupa je emigrirala u Evropu i njihovi potomci su neandertalci, dok je druga grupa ostala na afričkom kontinentu i evoulirala u homo-sapiensa.
Pećina Kasem otkrivena je 2000, a iskopavanja su počela 2004. godine.