Zahvaljujući uloženim naporima i ostvarenim rezultatima Instituta za genetičke resurse, Republika Srpska je na međunarodnom nivou prepoznata kao zemlja koja vodi računa o svojim genetičkim resursima. Ostvareni uspjeh u ovoj oblasti treba da bude podstrek za donošenje zakonskih propisa koji će u potpunosti zaštititi ustavom zagarantovano pravo, tj. očuvanje i zaštitu prirodnih resursa.
Prof. dr Gordana Đurić, direktor Instituta za genetičke resurse Republike Srpske, ističe da će genetička raznovrsnost u budućnosti imati važnu ulogu u omogućavanju poljoprivredi da se u dolazećim godinama uspješno suoči s klimatskim promjenama, te na taj način osigura bezbjednost hrane za buduće generacije. Genetička različitost naše prošlosti je zaista važna za našu zajedničku budućnost.
"U narednom periodu Institut će nastaviti aktivno da radi na očuvanju svih genetičkih resursa Republike Srpske i svoja istraživanja usmjeri na održivo korišćenje genetičkih resursa, jer jedino održivo korišćenje osigurava njihov opstanak. Kontinuirana nadogradnja kapaciteta je nešto bez čega nije moguće realizovati aktivnosti na očuvanju genetičkih resursa i nasljeđa Republike Srpske", kaže Đurićeva.
Zahvaljujući Institutu, Republika Srpska je jedina sa ovog područja sigurnosne kopije svog sjemena pohranila u Globalni sjemenski trezor Svalbard (Norveška) i to u februaru, kada je obilježeno deset godina otkako ovaj trezor postoji. Tom događaju je prisustvovala i profesorica Đurić, kao i Marina Antić, menadžer Banke gena Republike Srpske. Banke gena širom svijeta ovdje deponuju duplikatne kolekcije sjemena za sigurno i dugotrajno skladištenje u norveški led.
"Ovo je ujedno bila i prilika za sve koji su uključeni u različite metode očuvanja i održivog korišćenje germplazme poljoprivrednih biljaka da diskutuju o tome kako da se ojačaju veze i komplementarnost ovih strategija očuvanja - kako bi se optimizirali napori za očuvanje i istovremeno podsticalo održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa", naglasila je Đurićeva.
Institut za genetičke resurse, između ostalog, bavi se proizvodnjom i prometom na mjestu proizvodnje sadnog materijala jabučastog, koštičavog, jezgrastog i jagodastog voća, vinove loze i višegodišnjih ukrasnih biljaka. Kad je riječ o voću, proizvodnja je zasnovana na velikom broju autohtonih sorti jabuke, kruške, šljive, višnje i trešnje, oskoruše, mušmule, drenjka, jarebike, brekinje i smokve.
"Na površini od oko 0,2 hektara proizvodimo ukrasni sadni materijal i sadni materijal voćaka i vinove loze. Najvećim dijelom sjeme za proizvodnju ukrasnog sadnog materijala prikuplja se sa odabranih matičnih stabala iz zaštićenog područja 'Univerzitetski grad'. Dalji proces proizvodnje do višegodišnje školovane sadnice potpuno se završava u Institutu za genetičke resusre", kaže Đurićeva i dodaje da se u rasadniku Instituta proizvode i sadnice ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja. Reznice i sjeme se prikupljaju iz biobašte i sa biljaka na prirodnim staništima.
Institut za genetičke resurse sastoji se od dvije organizovane podjedinice: Centra za biodiverzitet i Centra za održivo korišćenje genetičkih resursa, kao i sa devet laboratorija i bankom gena.
Naučnoistraživački rad
Institut je realizovao i učestvovao u mnogim projektima osnovnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja u oblasti genetičkih resursa kroz sufinansiranje projekata putem Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, ostalih lokalnih i međunarodnih finansijera. Institut je putem Ministarstva nauke i tehnologije RS realizovao tri projekta s mladim istraživačima na drugom ciklusu (četvrti se privodi kraju), dva projekta s mladim istraživačima na trećem ciklusu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.