Naučnici rade na usavršavanju Velikog hadronskog sudarača, za koga vjeruju da će otkriti tajne funkcionisanja svemira.
Veliki hadronski sudarač trenutno je podvrgnut promjenama koje bi trebalo da udvostruče njegove moći, piše "Dejli mejl".
On će otvoriti mogućnost rješavanja misterije tamne materije i trebalo bi da pronađe dokaz kosmičkog koncepta poznatog kao "supersimetrija". Takođe, trebalo bi da nađe znake skrivenih dimenzija, koji mogu da objasne postojanje gravitacije.
Do kraja godine, gigantska mašina za sudaranje atoma trebalo bi već da poveća energiju čestica sa 8 biliona elektrovolti do 14 teraelektronvolti, što će omogućiti najsnažniji sudar čestica do sada.
Nova serija eksperimenata trebalo bi da odvede naučnike izvan područja fizike poznate kao "standardni model".
Naučnici će možda otkriti još Higsovih bozona - različitih verzija takozvane "božije čestice", koju je predvidio Nobelovac, profesor Piter Higs, i koja drugim česticama daje masu.
Higsov bozon bio je posljednji "djelić koji nedostaje" u "standardnom modelu".
Sada naučnici žele da odu i korak dalje i objasne misterije funkcionisanja kosmosa.
Profesor Toni Dojl sa Univerziteta u Glazgovu, vodeći član tima koji upravlja gigantskim Atlas detektorom kaže da je sadašnji prioritet objašnjavanje supersimetrije.
Supersimetrija u osnovi ima hipotezu da za svaku česticu materije postoji i odgovarajuća čestica koja nosi silu. To zahtijeva postojanje nekoliko Higsovih bozona.
"Univerzum vođen supersimetrijom je ključna ideja. Trenutno razdvajamo čestice materije i čestice koje nose silu. Dokaz supersimetrije promijenio bi način na koji gledamo kosmos", kaže Dojl.
Istraživanje supersimetrije moglo bi da objasni misteriju tamne materije - nevidljive spone koja drži galaksije na okupu, a čija je priroda i dalje nepoznata.
Moćniji Veiliki hadronski sudarač mogao bi da ponudi naučnicima uvid u skrivene dimenzije, da tako otkriju misteriju gravitacije.
Do 2020. godine sistem će ponovo biti promijenjen tako da nivo energije sudarača ostane isti, ali da detektori postanu 10 puta osjetljiviji. Očekuje se da će mašina biti operativna do 2030. godine.