ROGOZNICA - Međunarodni tim od više od 20 naučnika iz cijelog svijeta potvrdio je da je morski pas ulovljen kod Rogoznice u septembru 2023. godine bio mladi primjerak velike bijele ajkule (Carcharodon carcharias), čime je okončana višegodišnja polemika među stručnjacima o identitetu ove rijetke i zaštićene vrste u Jadranu.
Zaključak je objavljen u naučnom radu u časopisu Journal of Marine Science and Engineering, a autori navode da detaljna analiza svih dostupnih fotografija i morfoloških obilježja nedvosmisleno potvrđuje prvobitnu identifikaciju primjerka kao velike bijele ajkule.
Stručnjaci Instituta za okeanografiju i ribarstvo Hrvatske na svom su Fejsbuk profilu podijelili naučni rad objavljen danas (23.juna) u međunarodnom časopisu Journal of Marine Science and Engineering, na kojem je sarađivalo više od 20 naučnika iz cijelog svijeta, od SAD, Austrije, Grčke, Novog Zelanda i Japana do Splita i Kotora.
Time bi trebalo da bude okončana polemika koja se razvila među naučnicima u Hrvatskoj o tome da li je morski pas ulovljen kod Rogoznice u septembru 2023. zaista bio mladi primjerak velike bijele ajkule.
Ribari samo fotografisali, a potom ajkulu prodali restoranu
Identifikaciju morskog psa otežala je činjenica da su ga ribari samo fotografisali, a potom prodali restoranu, što je tada oštro osudio morski biolog Petar Kružić.
Između ostalog, riječ je o zaštićenoj vrsti, a on je napomenuo i da je ulovljene primjerke bijele ajkule neophodno proslijediti Institutu za okeanografiju i ribarstvo.
Prof. dr sc. Alen Soldo sa Univerzitetskog odjeljenja za studije mora u Splitu, koji je ujedno i supredsjedavajući IUCN Shark Specialist Group za Mediteran, ranije je objavio rad u kojem tvrdi da to ipak nije bio mladunac velike bijele ajkule, ali novo istraživanje pobija njegove teze.
Iz Instituta za okeanografiju sada su objavili link na novi rad koji osporava Soldine teze i potvrđuje njihovu prvu identifikaciju, naglasivši:
"Kritički i argumentovani komentari važan su dio naučnog diskursa, jer naučna saznanja moraju biti otvorena stručnoj provjeri i raspravi. Zato smo, zajedno sa međunarodnim timom stručnjaka za velike bijele psine i srodne vrste sa skoro svih kontinenata, detaljno analizirali dostupne podatke kako bismo provjerili argumente iz komentara i bolje objasnili identifikaciju."
Možda vas zanima:
Hrvatski ribari uhvatili zaštićenog morskog psa, prodali ga restoranu
Morski pas bio je dug oko 120 do 130 centimetara, a naučnici sada u novom radu navode:
"Ponovo smo analizirali primjerak koristeći sva vidljiva spoljašnja i zubna obilježja te pokazali da odgovara velikoj bijeloj ajkuli".
Najveći dio Soldine argumentacije da se ne radi o velikoj bijeloj ajkuli odnosio se na oblik zuba, posebno na odsustvo takozvanih bočnih zubnih vrhova, obilježja koje se često koristi u razlikovanju pojedinih vrsta iz porodice lamnida. Ali, autori sada odgovaraju da su upravo ta obilježja izrazito promjenljiva tokom razvoja mladih jedinki:
"Oslanjanje na jedno obilježje koje pokazuje veliku varijabilnost može dovesti do pogrešnih identifikacija", upozoravaju autori rada.
Dodaju kako su kod mladih velikih bijelih ajkula zubi poznati po znatnim promjenama tokom rasta te da se izraženost pojedinih struktura može razlikovati čak i između susjednih zuba iste životinje.
Zbog toga smatraju da dentalne karakteristike ne mogu same po sebi poništiti ostale dokaze.
Autori posebnu pažnju posvećuju spoljašnjim obilježjima koja su vidljiva na fotografijama.
Analiza pokazuje da uzorak pigmentacije prsnih peraja odgovara velikoj bijeloj ajkuli, a ne atlantskoj ajkuli, kako je tvrdio Soldo. Takođe ističu da na leđnom peraju nedostaje bijeli vrh karakterističan za Lamna nasus ili atlantsku ajkulu, a oblik samog peraja više odgovara velikoj bijeloj ajkuli.
"Preostala spoljašnja obilježja zajedno podržavaju identifikaciju primjerka kao Carcharodon carcharias", zaključuju autori.
Jedna od najugroženijih morskih vrsta u Sredozemlju
Velika bijela ajkula smatra se jednom od najugroženijih morskih vrsta u Sredozemlju, a potvrđeni nalazi izuzetno su rijetki.
Upravo zato svaka vjerodostojna pojava mladunčeta može pružiti dragocjene informacije o mogućim područjima razmnožavanja i odrastanja vrste.
Autori upozoravaju da neopravdano odbacivanje takvih nalaza može imati posljedice za razumijevanje stanja populacije.
"Odbacivanje dobro dokumentovanih nalaza bez rigorozne i integrisane analize može ugroziti procjene važne za zaštitu prirode", navodi se u radu.
Građanska nauka
Zanimljivo je da se polemika vodi upravo oko podataka prikupljenih izvan klasičnih naučnih istraživanja. Fotografije i informacije o ulovu prikupili su ribari i lokalni posmatrači, što spada u područje takozvane građanske nauke.
Autori priznaju da takvi podaci zahtijevaju pažljivu provjeru, ali ističu da su upravo zahvaljujući ribarima, roniocima i građanima posljednjih godina prikupljeni brojni vrijedni podaci o rijetkim vrstama morskih pasa u Sredozemlju.
Prema njihovom mišljenju, problem nije u građanskoj nauci, nego u načinu na koji se tumače prikupljeni podaci.
Nakon detaljne analize autori ostaju pri izvornom stavu:
"Kada se sva vidljiva obilježja posmatraju zajedno i tumače u okviru poznatih granica njihove varijabilnosti, primjerak dosljedno pripada morfološkom rasponu vrste Carcharodon carcharias te ne odgovara dijagnostičkim obilježjima vrste Lamna nasus."