Arheološka iskopavanja manastira iz šestog vijeka na škotskom ostrvu Lismor, pokazuju da je to mjesto bilo dom monaške zajednice kada su misionari iz Irske prvi put počeli da prodiru u sjevernu Britaniju kako bi širili hrišćanstvo, piše Gardijan.
Prema riječima arheologa, njihova otkrića su bacila novo svjetlo na širenje hrišćanstva u tom periodu pošto pokazuju da manastir Lios Mor nije bio malo ostrvsko utočište u zabačenom kraju, već lokalitet visokog ranga od međunarodnog značaja, navode stručnjaci, prenosi Tanjug.
Otkrivena su prostrana groblja, ukrašeno kamenje i rane građevine kao i rijetki dokazi o izradi predmeta visokog statusa, uključujući ogroman broj lončića za topljenje koji su korišćeni za livenje zlata i srebra.
Profesor arheologije na Univerzitetu u Aberdinu Gordon Nobl, izjavio je da su ovi pronalasci od izuzetne važnosti.
"Znamo za lokacije poput Jone koje imaju ove veoma čuvene manastire iz ranog srednjeg vijeka. Ali osim povezanosti sa Moluagom i jednog komada skulpture sa ovog lokaliteta, zapravo nismo gotovo ništa znali o Lismoru", kazao je on.
Ovo arheološka iskopavanja finansirala je lokalna zajednica koja je sakupila finansijska sredstva putem grantova.
Ostrvo Lismor ima oko 200 stanovnika.