Najveći fosil škorpije, duge više od jednog metra, sa kliještima dužim od 16 centimetara, otkriven je u Velikoj Britaniji, prenose svjetski mediji.
Ova škorpija bila je među prvim velikim predatorima koji su naselili kopno.
Otkriveni fosil, nazvan Pterigotus gigas (Pterygotus gigas), star je oko 415 miliona godina, prenosi Ansa.
Ova vrsta dominirala je poplavnim ravnicama tokom ranog devona i bila među prvim velikim predatorima koji su osvojili kopnena staništa.
Novo istraživanje o istoriji ove vrste zajednički su sproveli Univerzitet u Mančesteru i Prirodnjački muzej u Londonu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Palaeontology.
Fossilien in Großbritannien gaben Forschern lange Rätsel auf: Lebte hier einst ein gigantischer Skorpion? Neue Erkenntnisse liefern nun die Bestätigung. https://t.co/o9GZHGAHRI
— DER SPIEGEL (@derspiegel) June 8, 2026
„Kada pomislimo na džinovske člankonošce, često zamišljamo karbonske kišne šume sa ogromnim stonogama ili insektima nalik vilinim konjicima iz kasnijih perioda Zemljine istorije“, rekao je kustos Prirodnjačkog muzeja u Londonu i glavni autor studije Ričard Dž. Hauard, prenosi Tanjug.
On je dodao da je ova džinovska škorpija živjela najmanje 50 miliona godina ranije, mnogo prije evolucije drveća, u vrijeme kada je život na kopnu tek počinjao da se razvija.
Pročitajte više:
„Potvrda da je ova životinja zaista škorpija radikalno mijenja naše razumijevanje načina i vremena u kojem su ova stvorenja evoluirala do tako izuzetnih dimenzija“, istakao je Hauard.
Prema mišljenju istraživača, zbog svoje veličine ova vrsta živjela je u svijetu sa veoma malo konkurencije među velikim predatorima, a vjerovatno je dio života provodila i u vodi.
Pojedini primjerci, naime, pokazuju strukture nalik naborima na stomaku, slične onima kod savremenih rakova poput jastoga, što sugeriše da je ova škorpija mogla da se kreće između vodenih i kopnenih staništa.
Fosili korišteni za identifikaciju nove vrste nalaze se u muzejskoj kolekciji više od 150 godina.
„Nevjerovatno je da primjerci prikupljeni prije više od jednog vijeka i dalje mogu da kriju potpuno nove informacije. Ponovnim ispitivanjem uz pomoć savremenih tehnika dolazimo do otkrića koja mijenjaju naše razumijevanje života na Zemlji“, zaključio je Hauard.