VAŠINGTON - Analize dva miliona godina starih kostiju pronađenih u Južnoj Africi ponudile su do sada najznačajniji slučaj u otkrivanju prelaznog oblika koji je doveo do formiranja ljudske vrste, a neki naučnici smatraju da bi ti nalazi mogi dovesti i do promjene u razumijevanju evolucije.
Kosti potiču od vrste Australopitek sediba. Za tu praljudsku granu evolutivnog drveta naučnici smatraju da je najbolji kandidat za pretke ljudi, rekao je Li Berger (Lee R. Berger) s južnoafričkog Univerziteta Vitvatersrand.
Kosti pronađene 2008. u regionu Malapa kod Johanesburga koja obiluje pećinama s fosilima, pokazuju "od glave do pete" kombinaciju svojstava Australopiteka i ljudskog roda Homo.
"To je kao da je evolucija uhvaćena u ključnom trenutku, pauzirana slika evolucije u akciji", rekao je Ričard Pots (Richard Potts), direktor programa za porijeklo ljudi na Institutu Smitsonijan. On je dio tima naučnika koji su istraživali u Južnoj Africi i koji je svoje nalaze objavio danas u časopisu Sajens (Science).
Naučnici su dugo smatrali porodicu Australopitek, kojoj pripada i čuveni fosil Lusi, primitivnim kandidatom za pretka ljudi, a prema novom istraživanju postoji stvorenje koje kombinuje svojstva obje grupe.
Sajens je objavio pet članaka s detaljima nalaza, među kojima su odvojeni izvještaji o stopalu, ruci, karlici i mozgu Australopiteka sedibe.
Berger je rekao da mozak, ruka i stopalo imaju karakteristke i modernih i ranih praljudskih oblika što pokazuje kako se odvijala tranzicija.
Kristijan Karlson (Kristian J. Carlson) s Vitvatersranda rekao je da mozak Australopiteka sedibe nalikuje mozgu šimpanze, ali da je konfiguracija sličnija ljudskom mozgu, posebno zbog proširenja pored i iznad očiju.
On je dodao da je to pokazatelj da se mozak preoblikovao ka današnjem obliku prije nego što je počeo da se povećava do sadašnje veličine.
Naučnici su negirali da se radi o takozvanoj "kariki koja nedostaje" u evoluciji jer to nije biološki smisleno, već da je riječ o prelaznom obliku između dve faze evolucije čovjeka.
Deril Deruiter (Darryl J. DeRuiter) s univerziteta Teksas (Texas A&M University) rekao je da je riječ o prelaznom obliku, mješavini Australopiteka i Homoa, kakvu predviđa evolutivna teorija.
"To je snažna potvrda evolutivne teorije", dodao je on.
Taj naučnik je objasnio da pronađene kosti nisu rani primjerak Homoa, ali da su mogle voditi ka nekolicini ranih ljudskih oblika među kojima su Homo habilis, Homo rudolfensis i Homo erektus. Sve ove vrste se smatraju dalekim rođacima čovjeka - Homo sapiensa.
Ovi članici snažno utiču i na to da se ponovo razmotri kako su se razne osobine našle zajedno u evoluciji čoveka, rekao je Pots s Insituta Smitsonijan.
"Na primjer, u ranijim defincijama našeg roda, glavna stvar u pojavi Homoa je bilo povećanje mozga. Kosti sedibe pokazuju, međutim, da reorganizacija mozga i karlice tipično povezane s evolucijom Homoa ne moraju uključivati povećanje mozga", rekao je Pots.