ZAGREB - Nauka još nije dokučila izumiteljsku intuiciju Nikole Tesle uprkos mnoštvu radova koji se njime bave, smatra hrvatski "teslalog" Tomislav Petković u tekstu objavljenom u najnovijem broju međunarodnog časopisa "Almagest", uz sedamdesetu godišnjicu Tesline smrti.
Tesla i danas ostaje izuzetna pojava u istoriji svjetske nauke, tehnologije i kulture, i veće nadahnuće istraživačima nego što se ikad očekivalo, ocijenio je profesor zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a prenijela Hina.
"Cijeli svoj život Tesla je posvetio velikim mislima: nauci, prirodi i čovjeku, a najveće priznanje mu dolazi iz činjenice da milijarde ljudi na planetu uživaju rezultate njegova rada", ističe Petković.
Jednako je važan Teslin kosmopolitizam i ideja svjetskog mira koju je čvrsto zagovarao, što nikada nije umanjivao važnost njegovih lokalnih korijena i kulture područja odakle je došao.
Petković se kritički osvrće na "prigodničarske pseudonaučne" pristupe Tesli, te zagovara sintetički odgovor o Teslinim dostignućima, nasljeđu, moralu i kosmopolitizmu. Iako u svijetu i u Hrvatskoj prevladava prigodničarska slika Tesle, ona se značajnije počela mijenjati 2006. godine povodom proslave 150. godišnjice njegova rođenja pod UNESCO-vim "šeširom", kazao je Petković u odgovoru na pitanje Hine o aktualnoj percepciji Nikole Tesle u njegovoj domovini, potaknuto Teslinom godišnjicom.
Naučna i kulturološka istraživanja Teslinog života i djela urodila su s nekoliko vrijednih naučno-popularnih knjiga u hrvatskoj nauci i kulturi, kaže Petković.
Pravo osvježenje su, međutim, pozorišna umjetnička djela s Teslom i njegovim likom u njihovu žarištu, gdje se dodiruju naučna kreativnost s jedne i umjetnička mašta s druge strane.
Teslin životni opus broji 116 izvornih patenata i 164 analogona patenta u 26 zemalja svijeta. Dakle, sveukupno 280 patenata! Njegova dostignuća su u polju elektrotehnike raširena po modernim tehnologijama našeg doba: visokofrekvencijskoj rasvjeti, X-zračenju, kosmičkom zračenju, televiziji, sve do savremene ICT ili elektromagnetske kulture.
Međutim, nedostaju novi naučni radovi u časopisima s međunarodnim recenzijama na tragu Teslinog nasljeđa ili laboratorijskih istraživanja podstaknutih njegovim patentima.
Na pitanje kako se najčešće u hrvatskoj javnosti čuva sjećanje na Teslu, Petković kaže da je hrvatska javnost još uvijek na početnim metodološkim konceptima u pogledu Tesle, njegova nasljeđa i percepcije. Međutim, napravljeni su pomaci i najnoviji rezultati u posljednje vrijeme.
Ističe "više nego uspješnu kulturnu manifestaciju o sinergiji Tesla - Bošković" na prelazu 2012/13. u Institutu "Ruđer Bošković".
Sjećanje na Teslu najbolje stoji kod imena ulica, trgova, škola i gimnazija, gdje je Teslino ime značajno zastupljeno, uspoređujući ga s drugim velikanima nauke i tehnologije poput Boškovića, Petrića, Mohorovičića, Ružičke, Preloga...
Priče o Teslinoj nacionalnoj pripadnosti su za Petkovića besmislena jer je Tesla bio istinski kosmopolit. Prava pitanja u svjetlu novih zbivanja u našem prostoru i vremenu su "Da li je Teslin kosmopolitizam i moral u sukobu s lokalnom kulturom ili kulturama: hrvatskom i srpskom, religijskom bifurkacijom katoličko - pravoslavno".
Istraživanja Teslinog života i djela minimalno dotiču njegovo hrvatsko ishodište i djetinjstvo u rodnoj Lici, a hrvatski naučnici koji se bave Teslom se slabo ili tek ponekad navode u svijetu. Statistika je puno bolja u pogledu srpskih, mađarskih, austrijskih, sve do rumunskih naučnika i istoričara nauke i tehnologije. Muzej "Nikole Tesle" u Beogradu je ugledno referentno mjesto za Teslino nasljeđe koje se učestalo navodi u svjetskoj recepciji Tesle, zaključio je fizičar, filozof i "teslolog", Tomislav Petković.