U skoroj budućnosti ruski naučnici će moći da rekonstruišu i „tiražiraju“ organe ljudskog tijela.
U Moskvi je otvorena prva laboratorija bioprintinga - 3D-štampanja organa i tkiva. Sada će biti mnogo lakše da se obavljaju transplantacije, brže i bezbjednije za čovjeka. Donorske organe će zamijeniti organi koji su uzgojeni od vlastitih matičnih ćelija pacijenta. Oni se lakše adaptiraju u organizmu i ne izazivaju odbacivanje organa.
Moskovski naučnici su počeli projekat bioštampanja organa. Na današnji dan su dobijeni bioobjekti koji uključuju tri vrste ćelija, saopštio je rukovodilac moskovske laboratorije „3D Bioprinting Solutions“, profesor Vladimir Mironov.
Prilikom bioprintinga se koriste konglomerati matičnih ćelija čovjeka – sferoidi. Od njih se na biogelu „štampa“ budući organ ili tkivo. Takav organ, od vlastitih, „rođenih“ ćelija pacijenta će biti u potpunosti biološki kompatibilan sa njegovim organizmom, za razliku od donorskih organa koje organizam često odbacuje. I, upravo zbog toga, je budućnost u tehnologiji bioprintinga.
Najpre se pravi kompjuterski model budućeg organa sa svim njegovim anatomskim specifikama i osobinama tkiva, uključujući čak i crtež krvnih sudova, kaže Vladimir Mironov. Onda se izdvajaju matične ćelije iz masnog tkiva pacijenta. Sljedeća etapa – dobijanje sferoida ćelija, materijala za izgradnju organa.
Nau-hau laboratorije je biogel. On ne dozvoljava sferoidima da se slijepe prije vremena – u kertridžu štampača i njegovim brizgaljkama, preko kojih oni „kaplju“ u skladu sa kompjuternim modelom na „biopapir“. Sferoidi ćelija treba da se lijepe u jedinstveni sloj tek kada se nađu na građevinskoj podlozi. Tako se sloj za slojem gradi obimni objekat. Profesor Mironov kaže:
Spajanje se dešava zbog sile površinskog napona, bez bilo kakvih bioloških procesa.
Odštampana na bioštampaču konstrukcija tkiva se poslije stavlja u bioreaktor. U njemu djeluju stimulatori za ubrzano sazrijevanje tkiva. Prema riječima Mironova, organ se štampa odmah zajedno sa crtežom krvnih sudova. Zato se u kertridže bioštampača sipaju konglomerati ćelija koje obrazuju krvne sudove.
Laboratorija „3D Bioprinting Solutions“ će raditi zajedno sa akademiskim Institutom za opštu genetiku „Vavilov“ u Moskvi. U planovima učesnika projekta je stvaranje robotizovanog sistema koji bi omogućio da se sferoidi dobijaju brzinom 10 hiljada kapi u sekundi. Prema mišljenju Vladimira Mironova, ova „minimalna proizvodnja je neophodna za povećavanje obima tehnologije bioštampanja “.