Gradonačelnica Jezera 2019. godine je dobila i uokvireno pismo posvete u kojem američka svemirska agencija daje posvetu povezanosti između grada i tajnovitog marsovskog kratera. Rover Perseverance konačno je juče sletio na Mars.
Ovaj grad 'presretan je što dijeli ime sa kraterom na Marsu' - mjestu na koje je sletio NASA-in rover Perseverance.
Krater širok 45 kilometara dobio je ime po Jezeru zbog geoloških obilježja sličnih onima u blizini ovog gradića - jezeru kojeg je stvorila rijeka. Marsovski krater nekad je davno, naučnici tumače, nastao na isti način kao jezero u BiH.
Premda u Jezeru živi malo više od 1.400 ljudi, načelnica se našalila da mjesto i dalje 'ima više stanovnika nego Mars'. Rover Perseverance na Mars je sletio 18. februara, a sa sobom je donio i prvi marsovski helikopter, robotsku letjelicu koja će tajnoviti krater Jezero posmatrati sa visine.
Jezero je interesantno mjesto za slijetanje zbog svoje geološke istorije. Kao što smo već spomenuli, njegov nastanak pripisuje se drevnim rijekama i jezerima, što znači da tlo kojim će se kretati Perseverance krije tajne Marsovske istorije, kao i ono što ljudska vrsta već dugo traži - tragove vanzemaljskog života.
IAU Working Group for Planetary System Nomenclature u februaru je prošle godine potvrdila predložena imena za impresivnu marsovsku topografiju čije lokacije uključuju druge nama bliske lokacije i rijeke. Nadomak kratera Jezero nalazi se dolina Neretva, korito kojim je nekad davno tekla voda. Jugozapadno od Jezera je dolina Una, sjeverno je dolina Sava, a istočno od kratera Hartwell nalazi se dolina Pliva.
Naučnici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio kuća rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze.
"U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji", komentarisao je NASA-in naučnik Ken Farley.
Mars je, prema trenutnim saznanjima egzogeologa, astronoma i fizičara, nekad davno imao gustu atmosferu, jezera i rijeke. Rover Perseverance će tokom višegodišnje misije sakupiti 30 uzoraka stijena i tla koje će vratiti na Zemlju zbog dalje laboratorijske analize.
Riječ je o relativno sporom vozilu koje, uprkos 'tromom' kretanju od 152 metra na sat predstavlja pravu 'jurilicu' u poređenju sa svojim prethodnicima.
Sakupljeni uzorci dočekaće ekspediciju na Mars koju NASA i ESA planiraju izvesti tokom 2030-ih.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.