VAŠINGTON - U svijetu se govori oko 7.000 jezika, od koji bi polovina mogla da nestane već do kraja ovog vijeka.
Svrha "Projekta Rozeta" jeste da se sačuva "ključ" za razumjevanje tih jezika u budućnosti.
Pod pokroviteljstvom vašingtonskog Instituta "Smitsonijan", nedavno je pokazano kako rijetki jezici, kao što su havajski i tuvanski, koji se govori u južnom Sibiru - polako nestaju.
Lingvisti su u velikoj trci s vremenom kako bi zabilježili nekoliko hiljada takvih jezika prije nego što oni potpuno izumru.
Američki studenti lingvistike učestvuju u ljetnom pripravničkom programu "Projekta Rozeta", radeći sa profesionalnim lingvistima na proširenju digitalne arhive ugroženih jezika.
Projekat je dobio naziv po kamenoj ploči, koju su otkrili Napoleonovi vojnici u mjestu Rozeta, u delti Nila, 1801. godine.
Kamena ploča, koji se sada nalazi u Britanskom muzeju, sadrži tri vrste pisma - starogrčki i dva staro-egipatska pisma, i bila je ključna za dešifrovanje egipatskih hijeroglifa.
U toku je stvaranje arhive na internetu, kao i snimanje te arhive na optičkim diskovima, što će predstavljati vrlo važan izvor informacija za buduće lingviste.
Za sada je ubačeno 13.000 stranica mikroskopski malog teksta sa uzorcima 1.500 ugroženih jezika.
Jedan uporedni tekst, opis, mapa odakle potiče - to su stvari koje daju dovoljno podataka da lingvistička nauka može da dešifruje neki jezik. Tako je moguće izvoditi paralele između dva jezika i rekonstruisati osnove jezika.
Lora Velčer iz "Projekta Rozeta" kaže da veliki broj jezika govori vrlo mala zajednica ljudi, prenosi Glas Amerike.
Ideja je da se stvori pozamašna zbirka lingivstičkih paralela koja bi obuhvatila sve jezike na svijetu, odnosno bila svojevrsna tajna šifra za jezike cijelog čovječanstva. Bila bi to zaostavština budućim generacijama, ističu lingvisti.