Nauka

Rani ljudi su hodali uspravno još prije 3,6 miliona godina

Rani ljudi su hodali uspravno još prije 3,6 miliona godina
Foto: Ilustracija | Rani ljudi su hodali uspravno još pre 3,6 miliona godina
N.N.

Čovjekov rani predak je naučio da hoda mnogo ranije nego što se prethodno mislilo, i to u vrijeme kada je još uvijek više ličio na majmuna i u prosjeku bio visok oko 1,5 metar.

Još uvijek se, međutim, raspravlja o tome da li je naš najstariji predak hodao uspravno kao savremeni ljudi ili je koračao u, za današnje pojmove, nešto neuobičajnijem položaju, klečeći kao šimpanze ili gorile.

Analize otisaka stopla otkrivenih u Africi, međutim, ukazuju da su ljudi hodali potpuno uspravno prije 3,6 miliona godina.

To znači da je "majka savremenog čovjeka" - čuvena Lusi, za čiji skelet je ustanovljeno da je bio star 3,2 miliona godina kada je otkriven, možda hodala uspravno kao i mi danas. A ni da homo erektus, prvi pračovjek za koga se smatra da je prestao da se penje po drveću, ne može da ponese sve zasluge za to.

Naučnici predvođeni timom sa Univerzitata u Arizoni analizirali su otiske stopala pronađene pre dvije godine u mjestu Laetoli, u Tanzaniji, i ustanovili da su drevni ljudi iza kojih su otisci ostali, pripadali vrsti nazvanoj Australopitekus afarensis.

Muški pripadnici te skupine bili su visoki oko jedan i po, a ženski oko 1,1 metar. Imali su ravne "majmunolike" noseve i spuštene isturene vilice. Mjere dubine njihovih otisaka stopala ukazuju na to da su naši prapreci hodali uspravno i sa ispruženim nogama, kao i mi, piše Dejli Mejl.

"Naši podaci ukazuju na to da su, do prije 3,6 miliona godina, uzimajući u obzir razliku u veličini, praljudi hodali na način veoma sličan našem današnjem. Iako je postojalo razlika u nijansama, generalno su ta čovjekolika bića izgledala slično nama, kada su hodala. Otisci pronađeni u Tanzaniji pripadaju dvjema individuama koje mogu biti preci bilo koga od nas danas", kaže glavni autor istraživanja dokotor Dejvid Rajhlen.

Tokom ispitivanja otisaka, naučnici su zatražili od osmoro ljudi prvo da hodaju uspravno, a potom i da saviju noge u kolenima kao majmuni. Potom su analizirali njihove otiske i uporedili ih sa fosilima iz Tanzanije.

Rezultati su pokazali da su naši prapreci, još prije više od tri miliona godina naučili da hodaju uspravno, trošeći tako manje energije nego tokom "čučećeg" hoda.

"Zaključak ovog rada je da su, prije 3,6 miliona godina, promjene klima i staništa dovele od potrebe tadašnjih predaka ljudi da prelaze veće razdaljine, tokom obavljanja dnevnih poslova. Priodna selekcija je uticala na to da se unaprijedi upotreba energije tokom kretanja, stvarajući ljudsku mehaniku kakvu poznajemo danas", zaključio je doktor Rajhlen.

(b92)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije