Naučnici i futuristi raspravljaju o tome da li bi roboti i vještačka inteligencija trebalo uopšte da imaju prava slična onima koja imaju životinje.
Neki američki naučnici smatraju da bi ljudi trebalo da počnu da razmišljaju o tome kako da zaštite etička prava vještačke inteligencije.
Profesori DŽon Basl i Erik Švicgebel upozoravju da mnogi vjeruju kako roboti ne zaslužuju bilo kakvu etičku zaštitu jer vještačka inteligencija nema svijesti, odnosno osjećanja.
Oni nisu saglasni sa tom teorijom i pitaju kako će ljudi znati da li su stvorili nešto što može imati emocije i osjetiti bol?
Magazin za ideje i kulturu "Eon" ističe da je jedan od problema to što nema naučnog konsenzusa o tome šta je to svijest.
Jedan broj naučnika smatra da taj pojam označava tip dobro organizovane "obrade informacija", dok drugi tvrde da je svijest povezana sa specifičnim biološkim karakteristikama.
Zagovornici prve teorije zagovaraju da pristup robotima bude sličan onom prema istraživanju nad životinjama.
Oni predlažu osnivanje odbora koji bi ocjenjivali istraživanja u vezi sa vještačkom inteligencijom.
Takvi odbori ocjenjivali bi etičke rizike pri razvoju robota, vodeći računa o rizicima u odnosu na prednosti tokom sprovođenja istraživanja.
U isto vrijeme, veliki lanci trgovina uvode hiljade robota koji će osloboditi ljude rutinskih poslova.
U trgovine "Valmarta" stižu roboti koji će obavljati poslove poput čišćenja podova, te skeniranja i sortiranja proizvoda.
Ako već rade poslove ljudi, onda prema robotima treba imati određeni etički kodeks, smatraju zagovornici zaštite vještačke inteligencije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.