Razvoj vještačke inteligencije obilježiće 21. vijek u mnogim oblastima, pa i u novinarstvu, a da li će jednog dana roboti zamijeniti novinare, ostaje da se vidi.
Za stručnjake nema dileme, vještačka inteligencija sve je prisutnija i ima pozitivnu primjenu u nauci, medicini, tehnici, svakodnevnom životu, pa i novinarstvu, ali oni takođe upozoravaju da uvijek treba imati u vidu etičke principe. Takođe, vještačka inteligencija, kažu, treba da pomogne čovjeku, a ne da bude sama sebi svrha.
Poznato je da su razvojem robotike mnogi radnici ostali bez posla - fabrike su robotizovane, proizvodnja je digitalizovana. Vještačka inteligencija nisu samo roboti, već i procesi odnosno obrada podataka.
O vještačkoj inteligenciji u novinarstvu, medijima u eri digitalizacije i lažnim vijestima bilo je između ostalog riječi na nedavno održanom 11. Globalnom medijskom forumu Dojče velea u Bonu koji je okupio 2.300 učesnika iz 120 zemalja, a među više stotina predstavnika medija bio je i Tanjug.
U novinarstvu, kompjuteri su odavno zamijenili pisaće mašine, a uz razvoj interneta i alata poput internet pretraživača, mehaničkih prevodilaca, kao i novih vidova komunikacije, možete se naći u svakom dijelu svijeta u realnom vremenu. Postoje razne aplikacije, programi za sakupljanje i izbor podataka, što posao novinara olakšava, kao i softveri i za simulaciju ljudskog glasa i pisanje članaka.
Dakle, mašine sa vještačkom inteligencijom u mnogim sferama uspješno zamjenjuju svoje kreatore, a moguće je da će ga u nekim oblastima i nadmašiti.
“Roboti mogu da voze automobile, botovi mogu da daju komentare i četuju, ali ne mogu da imitiraju kreativnost”, rekao je Erik Salobir iz Mreže Optik na jednom od panela.
Upravo je kreativnost vodila čovječanstvo napred i dokle god ona postoji, manja je vjerovatnoća da nas mašine zamijene, smatra on.
Ističe i da je povjerenje ključno, kao i da moramo biti u stanju da prepoznamo da li je sadržaj pisala mašina ili čovjek, a da bismo to uspjeli, neophodne su digitalne vještine i poštovanje etičkih principa u novinarstvu.
Mračna strana vještačke inteligencije u novinarstvu su, kako navodi, lažne vijesti koje se najlakše šire preko društvenih mreža. Osim toga, društvene mreže prvobitno nastale radi povezivanja ljudi i razmjene informacija, sada postaju izvor tih istih informacija, i to ne uvek pouzdan.
Zbog toga se postavlja pitanje šta činiti kada su algoritmi sve više okidači za serviranje medijskih sadržaja koji oblikuju javno mnjenje.
Raskrinkavanje lažnih vijesti, algoritama i botova na društvenim mrežama mogao bi da bude odgovor u pokušaju da se povrati povjerenje u rad kvalitetnih medija, bilo da su oni digitalni ili klasični, slažu se stručnjaci.
I na kraju, jasno je da kompjuterizacije diktira pravac svemu. Ipak, ono što još uvijek razlikuje čovjeka od mašine su stvaralački duh i osjećanja.
“Teško je zamisliti novinarsku profesiju bez emocija, nećemo tako lako dozvoliti da nas zamjene roboti!”, kaže urednica jednog poljskog portala Maržena Suhan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.