Mnogi naučnici koriste nov termin za epohu u kojoj živimo imajući u vidu ogroman uticaj čovjeka na izgled Zemlje.
Antropocen - epoha koju oblikuju ljudi - termin je koji mnogi naučnici koriste umjesto holocena, epohe koja traje posljednjih 12.000 godina.
U 2014. je objavljeno više od 500 naučnih radova u kojima se sadašnje vrijeme naziva antropocen. O njemu je prvi govorio naučnik Pol Krucen, nobelovac koji je 1995. dobio nagradu za hemiju za rad o ispitivanju ozonskih rupa.
"Mi mijenjamo Zemlju. Nema sumnje, vidio sam iz svemira", rekao je astronaut Džon Gransfeld, koji je 8 puta bio u misiji u svemiru i koji tvrdi da nema nijednog mjesta na Zemlji na kojem nije uočljiv čovjekov uticaj.
Epoha antropocena je bila tema simpozijuma u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju Instituta Smitsonijan u Vašingtonu, kao i izložbe Američkog udruženja za promociju nauke.
Naučnici podržavaju ovu tezu uz obrazloženje da su "ljudi postali geološka snaga na planeti i da je epoha u kojoj živimo zaista drugačija".
Predstavnik Smitsonijana za nauku Džon Kres objašnjava da na Zemlju, u njenoj 4,6 milijardi godina dugoj istoriji, nikada nijedna vrsta nije imala uticaj kakav danas na planetu imaju ljudi.
Pobornici teze o antropocenu tvrde i da doba ljudi ne obilježavaju samo klimatske promjene. Ono se odnosi i na nestanak ozonskog omotača, poremećaj u kruženju azota i fosfora, acidifikaciju okeana, hemikalije koje izazivaju endokrine poremećaje i sječu šuma.
Jedna od stvari oko koje se stručnjaci ne slažu jeste kada je počeo antropocen. Neki su mišljenja da su početak te epohe obilježili industrijalizacija i upotreba atomske bombe.
Predsjednik Američkog geološkog udruženja Hap Masksvin rekao je da ta asocijacija nije zvanično usvojila termin antropocen, ali da se sve više obraća pažnja na taj koncept.