Nauka

Seizmolozi: Zbog korone čovječanstvo prestalo tresti koru Zemlje

Seizmolozi: Zbog korone čovječanstvo prestalo tresti koru Zemlje
Foto: Ilustracija | Seizmolozi: Zbog korone čovječanstvo prestalo tresti koru Zemlje

Do posla autom, autobusom ili podzemnom, "stadionski potres", brundanje tvornica... Seizmolozi širom svijeta ne mjere samo podrhtavanje tla usljed komešanja i sudaranja tektonskih ploča, nego i ono što čini čovječanstvo. A ono je proljetos na nekoliko mjeseci – utihnulo širom svijeta.

Potres u Zagrebu, koji je teško uzdrmao slabo održavanu gradsku jezgru i pukom srećom, nije dio ove naučne priče, nego svojevrsni izuzetak usred seizmološke tišine koja je mjesecima vladala svijetom.

Ono što jeste dio ove priče, u seizmologiji se naziva "antropogenom seizmološkom bukom" i seizmolozi je užasno ne vole. Ona ih redovno ometa u razpoznavanju najslabijih podrhtavanja površine planete Zemlje, bilo da je riječ o prirodnim potresima ili o uticaju čvrstih dijelova svijeta i okeana.

Mjerenje ovakvih najtiših signala izrazito je važno, posebno u urbanim područjima, kako bi se tražili i nalazili obrasci koji bi ukazali na približavanje potresa...

Ili vulkana, na primjer, u područjima poput okoline Vezuva. Ali, ako se dogodi da, primjerice, Napoli na svom Stadio San Paolo pred 60.000 raspomamljenih fudbalskih fanova pobijedi jednog Juventusa sa 2:1, seizmolozi se mogu slikati da bi tokom utakmice ili neposredno nakon nje, mogli izmjeriti ikakva mikropodrhtavanja tla, ako bi bila ispod granice osjetljivosti ljudi. Možda i malo preko toga.

"Globalno utihnuće visokofrekventne seizmičke buke, usljed lokdaun-mjera pandemije Kovida-19", tako glasi naziv zajedničkog istraživanja 76 naučnika raznih profila iz cijelog svijeta. Rezultate su objavili u Science magazinu američkog AAAS-a.

Opisali su da su seizmološki uređaji širom svijeta zabilježili smanjenje seizmološke buke do čak 50 odsto, što je trajalo od marta do maja. Riječ je o slabašnim podrhtavanjima koje seizmolozi prepoznaju po tome što su intenzivnija danju nego noću i tokom sedmice nego za vrijeme vikenda. Konačno, ta podrhtavanja snažnija su bliže urbanim centrima nego na periferijama ili u prirodi.

Naučnici su analizirali rezultate 268 seizmoloških stanica u 117 zemalja svijeta, a trend je započeo – treba to naglasiti bez prevelikog uzbušenja – još u januaru u Kini, oko grada Vuhana, da bi se u obliku seizmičke djelimične tišine počeo širiti svijetom poput... uporedimo to tako, poput epidemije.

Ljudi su morali ostajati kod kuće. U najgore pogođenim područjima poput Vuhana ili u dijelovima Lombardije u Italiji vlasti su određivale najstrože mjere karantina, sve kako bi se spriječili pomori ljudi poput onog u Bergamu.

Ljudi se nisu vozili, utihnula je proizvodnja, navijači Napolija u očaju su morali trpjeti mediteransko proljeće po svojim stanovima, pa još i prekid Serije A baš nedugo nakon što su polomili Juventus kod kuće...

Svijet se naglo stišao, a osim dramatičnih, nekad i krajnje brutalnih vijesti iz svijeta o pandemiji, ubrzo su se krenule širiti i vijesti o životinjama i pticama koji su se naglo stali oporavljati u svojim staništima i sve bliže gradovima.

Ponekad je bila riječ o tako brzom oporavljanju vrsta da ni naučnicima nije bilo jasno na koji to tačno način funkcioniše.

Urbana područja svijeta u kojima je došlo do najvećeg utišavanja ljudske buke na seizmološkim instrumentima, pokazalo se da su ona najveća: Singapur, Njujork, megapolisi Kine, London, Ruhrska oblast... Ali ne samo to, nekoliko odsto utišavanja naučnici su izmjerili čak i na takvim mjestima kao što su Švarcvald u Njemačkoj odnosno u slabo naseljenim područjima Namibije.

Seizmolozima je to bilo od velikog značaja. Dobro, bilo je i epidemiolozima, možda i analitičarima stanja u industrijskoj proizvodnji, kao indikator koliko se društva pridržavaju lokdauna.

Seizmolozi su, međutim, napokon bili u stanju provoditi svu silu onih istraživanja prirodnih podrhtavanja i signala kroz Zemljinu koru i, dublje, sve do plašta i jezgra, koja su inače bila zagušena ljudskim signalima do 40 odsto. Za njihovu struku to je bilo zlatno doba, bilo da su bili stacionirani na Barbadosu, na Novom Zelandu ili na sjevernom Mediteranu, s izuzetkom dijelova Hrvatske i ostatka Balkana, naravno.

(N1)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije