BOSTON - Meteorolozi, prateći leteće organizme, prognoziraju vrijeme, a naučnici, izučavajući slijepe miševe, posmatraju reagovanja biosfere na klimatske promjene.
Nebo nad nama je puno živo, a nova naučna disciplina koja se bavi odnosom ptica, slijepih miševa i buba u biosferi zove se aeroekologija.
Na nedavnom skupu Američkog udruženja za unapređenje nauke, istraživači su govorili i o novim tehnikama istraživanja ovog biološki bogatog ekosistema.
Tom Kunc pričvršćuje majušne odašiljače na slijepe miševe i ptice i koristi specijalne naprave za termalno snimanje da bi ih pratio. Sada, kao biolog na Bostonskom unverzitetu, on se ugleda i na meteorologe. Koristi radar.
"Tehnologija je usavršila stvari u toj mjeri da smo u stanju da vidimo i ono što ranije nismo mogli" - kaže on.
Kunc koristi očitavanje biomase iz mreže od 156 američkih radarskih stanica kao kontinentalnu vezu sa do sada nekorišćenom riznicom bioloških podataka - prenosi "Glas Amerike".
"Na osnovu integrisanog i umreženog seta podataka možemo zaista da vidimo gdje se i kada kreću po kontinentu slijepi miševi i ptice" - objašnjava on.
Kunc je bio na skupu Američkog udruženja za unapređenje nauke zajedno sa meteorologom sa Univerziteta Oklahoma Filipom Čilsonom i stručnjakom za slijepe miševe Vinifred Frik, naučnom saradnicom na postdoktorskim studijama na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Kruzu. Ona objašnjava šta ih je natjeralo da se udruže.
"Možemo da procijenimo broj slijepih miševa u `oblaku miševa`. Tako je u stvari naša saradnja i počela" - ističu naučnici.
Ta saradnja dovela je do uspostavljanja metoda za mjerenje mase slijepih miševa koji tragaju za hranom po prirodi. Ona objašnjava da učestalost tih noćnih traganja može da pomogne u proučavanju životinjskog ponašanja, matrica seljenja i reagovanja biosfere na klimatske promjene, kroz vrijeme i prostor.
"Možemo odjednom da pratimo veći broj različitih lokacija. To će nam dati zaista dobru sliku zdravlja ovih populacija. A ova specifična vrsta, brazilski slobodnorepi slijepi miš, odrađuje veliki posao u zemljoradnji u pogledu uništavanja štetočina" - navode naučnici.
Istraživači imaju pristup radarskim podacima koji se obnavljaju svakih pet minuta i 20 godina arhiviranog materijala.
Vinifred Frik kaže da su podaci dostupni javnosti na internet portalu zvanom SOAR, što je skraćenica naziva koji bi mogao da se prevede kao Aeroekološki nadzor uz korišćenje vremenskih radara.