Roditelji često govore svojoj djeci da treba da jedu špinat, kako bi bili snažni kao mornar Popaj. Međutim, iza priče o tome koliko je zdravo to povrće, stoji naizgled sitna greška.
Matematičari i naučnici otkrili su da je sadržaj gvožđa u špinatu pogrešno izračunao jedan njemački hemičar, pošto je promašio rezultat za jednu decimalu.
Zbog njegove greške, autori crtanog filma o mornaru Popaju osmislili su da njihov junak “snagu duguje špinatu”.
Erih fon Volf je 1870. istraživao koliko gvožđa sadrži špinat i drugo zeleno povrće.
Kada je upisivao otkrića u svesku, promašio je rezultat za jednu decimalu, što je sadržaj gvožđa u špinatu učinilo deset puta većim, nego što je inače – umjesto 35 koliko je on naveo, špint ima 3,5 miligrama tog minerala.
Da je njegov račun bio tačan, uzimanje velike porcije špinata, moglo bi se porediti sa gutanjem spajalice.
Iako je Fon Volfova greška primijećena i ispravljena 1937. špinat se i dalje smatra jednim od najboljih izvora gvožđa u ishrani.
Britanski medicinski žurnal pokušao je u jednom članku 1981. da raskrinka mit o tom povrću, ali bez mnogo uspjeha.
Ipak, špinat je daleko od siromašnog izvora gvožđa; naime, 180 grama kuvanih listova sadrže 6,34 miligrama gvožđa, u poređenju sa svega 4,42 koliko sadrži 170 grama hamburgera.
S druge strane, on je prepun supstanci koje inhibiraju apsorpciju gvožđa, uključujući i oksalate, što znači da većinu minerala iz povrća organizam ne može da iskoristi.