IBM-ov moćni kompjuter Vatson konačno je ovaj vikend uspjeo uvjerljivo pobijediti šampione u američkoj igri "Džepardi", međutim ni on nije znao tačno odgovoriti da je Slovenija jedina država nastala raspadom Jugoslavije koja je već članica EU. Kompjuter je rekao - Srbija
Ovaj kviz, koji se već cijeli niz godina emituj u Sjedinjenim Državama, poznat je po pravilu da se pitanje postavlja u obliku odgovora, a odgovara se u formi pitanja. Pitanja u više kategorija kreću od jednostavnijih prema sve zahtjevnijima, a ispitanici imaju pet sekundi za odgovor.
U sukobu protiv ljudi, koji se održao tokom tri večeri, Vatson je pobijedio prikupivši 77.147 dolara, dok su dosadašnji rekorderi igre Brad Ruter i Ken Dženings osvojili 21.600 odnosno 24.000 dolara. Vatson je pobjedom takođe osvojio i glavnu nagradu od milijun dolara koju će IBM dati u dobrotvorne svrhe.
Kompanija je na konstrukciji superračunara radila četiri godine. Vatson je sposoban odraditi 80 trilijuna operacija u sekundi. Ima oko 2.800 jezgara procesora i 16 terabajta radne memorije.
Njegov sistem pokazao se mnogo zahtjevnijim od onoga koji je programiran za igranje šaha 1990-ih.
"To je bitno drugačiji problem. Šah je vrlo zahtjevan zbog matematike. Ovo je, međutim, sasvim drugačija vrsta programa", rekao je David Feruci, vodeći menadžer projekta Vatson u IBM-u.
Pitanja su se Vatsonu dostavljala u obliku teksta tako da nije morao koristiti tehnologiju za prepoznavanje glasa, međutim odgovarao je ugodnim glasom.
U Vatsonovu enciklopediju znanja ubačeno je 200 milijuna stranica sadržaja, kako strukturiranih tako i nestrukturiranih. Kompjuter pretražuje odgovarajuće sadržaje i potom se, uz pomoć oko šest milijuna logičkih pravila, odlučuje za najbolje odgovore. Kada mu se postavi pitanje, program ga prvo analizira te prepoznaje u njemu imena, datume, geografske lokacije i druge činjenice. Takođe istražuje fraze i gramatiku pitanja kako bi shvatio što se njime traži.
Prvog dana okršaja još se činilo da bi borba mogla biti ravnopravna – Vatson i Ruter osvojili su po 5000 dolara, a Dženings 2000. Međutim, premoć stroja došla je do izražaja tokom druge i posebno treće, finalne večeri.
Iako je Vatson na pitanja uglavnom točno odgovarao, imao je nekoliko provala koje su nasmijale čak i publiku. Tako je u utorak na zahtjev da imenuje najveći američki aerodrom nazvan po heroju iz II. svjetskog rata odgovorio: "Toronto" – što je, naravno, ime kanadskog grada. Vatson je pogrešno odgovorio i na pitanje koja je jedina država nastala raspadom Jugoslavije već ušla u EU. Rekao je "Srbija", međutim na taj se odgovor niko nije mogao nasmijati jer niko osim voditelja nije znao točan odgovor .
Dženifer Ču-Kerol, istraživačica u IBM-ovu projektu, kaže kako Vatson takođe može promijeniti odnos ljudi prema računalima.
'"Vatson predstavlja značajan korak koji ljudima omogućuje da se prema računarima odnose kao prema ljudima. On vam ne nudi liste dokumenata koje morate pretraživati, već korisne odgovore", rekla je Ču-Kerol.
Neki kritičari ove pobjede računara nad ljudima istaknuli su da je bilo očigledno kako je Vatson bio brži u pritiskanju dugmeta kojim se označava spremnost za davanje odgovora. Naime, brzina kompjutera često je vidno nervirala Rutera i Dženingsa.