Nauka

Šta sve ne bismo imali da nije slijepih miševa, možda ni tekilu

Šta sve ne bismo imali da nije slijepih miševa, možda ni tekilu
Foto: Salmar/Pixabay | Šta sve ne bismo imali da nije slijepih miševa, možda ni tekilu
N.N.

U prirodi, pećinama, ali i u gradovima često se susrećemo sa slijepim miševima. Na lošem su glasu i većina ljudi ih se plaši. U Srbiji je registrovana trideset jedna vrsta slijepog miša, a većina nas malo zna o ovim letećim sisarima.

Prva zabluda je da slijepi miševi piju krv. Druga, da se upliću u kosu. Treća da su slijepi. A istina je da su bezopasni, dobro vide i jedini su sisari koji lete. Imaju sposobnost eholokacije - orijentacije u prostoru pomoću zvuka.

"Oni ispuštaju zvuk visoke frekfencije koji mi ne čujemo. Taj zvuk se odbija od celog okruženja i na taj način oni formiraju veoma preciznu sliku svega što se oko njih nalazi. Imaju toliko dobru rezoluciju da svaku dlaku naše kose mogu da vide kao pojedinačan objekat", objašnjava dr Ivana Budinski sa Instituta za biološka istraživanja "Dr Siniša Stanković" iz Beograda.

Ima ih u naseljenim mjestima, u blizini rijeka, na tavanima starih i napuštenih kuća i zgrada. Često se dešava da u ljetnim mjesecima ulaze kroz prozore i osvijetljene prostore i postaju nepozvani gosti mnogih porodica. Obično ljudi ostanu zatečeni i ne znaju kako da odreaguju.

"Ne paničiti. Otvoriti prozore i pustiti ga da izađe. Ukoliko se desi da ne izađe onda mu pomoći tako što ćemo ga uhvatiti nekom rukavicom ili krpom i izbaciti iz životnog prostora", savjetuje Milan Paunović, direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Slijepi miševi su u Srbiji zaštićene vrste. Zabranjeno je hvatati i ubijati ih. Bezopasni su, i mogu ujesti u samoodbrani, ako se osjete ugroženo. Iako u svijetu vlada mišljenje da su odgovorni za širenje virusa korona, to do sada nije potvrđeno, tvrde stručnjaci. Kažu, da kao i druge vrste životinja, mogu biti nosioci nekih virusa, poput virusa bjesnila.

"Da bi slepi miš vama preneo besnilo on mora da bude zaražen. Kada su naučnici uradili istraživanja da se pogleda broj slepih miševa i broj virusa koji nosi - pa kada su uporedili sa drugim grupama životinja, recimo sa pticama, papkarima - ništa nije pokazalo da oni imaju više virusa nego drugi. Samo su mnogobrojniji što se tiče vrsta, pa zbog toga je diverzitet virusa koji nose veći", napominje dr Ivana Budinski.

Slijepi miševi su važni za zdrave ekosisteme, a korist od njih ima i čovjek.

"Oni su praktično prirodni insekticidi. Jedan slepi miš za jednu aktivnu noć može da pojede 3.000 komaraca. Slepi miševi oprašuju biljku agave, a šta se dobija od agave - dobija se tekila. Isto tako oprašuju kakao, razne vrste banana, manga, jako puno voća i produkata mi ne bismo imali da nema slepih miševa", dodaje Budinski.

Zbog sječe šuma i ljudskog uništavanja prirode, ove korisne životinje se suočavaju sa gubitkom prirodnih staništa, a mnogima prijeti i izumiranje. Njihovo ulijetanje u domove, možete sprečiti postavljanjem zaštitnih mreža na prozore ili se obratiti nadležnim službama za pomoć.

(RTS)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije